Šabački Kulturni centar i leti stecište ljubitelja kvalitetnih programa

Direktorka KC Šabac Sonja Petrović Jagić

Kulturni centar Šabac jedna je od najaktivnijih gradskih ustanova kulture u letnjem periodu i stecište brojne publike na dešavanjima koja zadovoljavaju različite ukuse. Kalendar i ove godine upotpunjuju galerijski, rezidencijalni, književno- tribinski, filmski i dečiji program.

Novi koncept rezidencijalnog programa

-Kulturni centar je institucija koja aktivno radi tokom cele godine, a uvertira u letnji program na neki način je manifestacija „Noć muzeja“, kada smo imali sjajnu izložbu diplomirane keramičarke iz Beograda Ive Brkić. Zatim je usledila samostalna izložba Maje Obradović, akademske slikarke, takođe iz Beograda. Jun su obeležile tri tradicionalne izložbe- najboljih maturanata Škole primenjenih umetnosti, prolećna- članova Udruženja likovnih stvaralaca Šapca i 26. Izložba crteža- navodi direktorka Sonja Petrović Jagić za „Podrinske“.

U okviru festivala „Slobodna zona“ sugrađani su imali priliku da besplatno pogledaju najbolje filmove po izboru slektora, s ciljem da se ekskluzivan filmski sadržaj učini dostupnim publici u većim gradovima, ali i manjim mestima. Galerija je prva otvorila svoja vrata 1. jula samostalnom izložbom akademske slikarke Silvie Kovjenić, a istog dana u prepunoj bašti Kulturnog centra vokalno- instrumentalna grupa „Šapčanke“ održala je Vidovdanski koncert. Od svog osnivanja izazivaju veliku pažnju Šapčana, a probe i pripreme za nastup održale su takođe pod okriljem te ustanove kulture.

-To je vokalno- instrumentalna grupa koja ozbiljno radi, kod nas godinama već ima prostor u kome vežba i nekako su vezane za nas. Osim likovne scene, koja je uvek aktuelna, pokrenuli smo novi koncept rezidencijalnog programa kada je reč o književnoj nagradi za najbolju neobjavljenu savremenu priču „Laza K. Lazarević“. Pročišćen tekst konkursa podrazumeva učešće samo onih autora koji su do sada objavljivali u književnim časopisima ili zbirkama, blogovima ili kolumnama, elektronskim ili klasičnim izdanjima. Jasno profilisan i nadograđen književni program, Lazina kuća za pisce objedinjuje koncept književne nagrade i rezidencijalnog programa, odnosno boravka pisca u lokalnoj sredini u kojoj deluje i stvara. Ukupan broj prispelih radova je 110, a o njima će odlučivati tročlani žiri: prof. dr Vladislava Gordić Petković, predsednica, Slađana Nina Perković, gošća, rezident Lazine kuće za pisce i mr Katarina Janković Popović, urednica programa. U septembru će biti dodela nagrade- objašnjava direktorka Kulturnog centra.

Skulptura, „Goblini“, Scena „Maska“…

U okviru rezidencijalnog programa koji Kulturni centar Šabac organizuje već nekoliko godina teži se da se savremenom umetnošću oplemeni javni prostor u Šapcu, posebno kad je skulptura u pitanju. Godine 2015. i 2016. postavljene su prve četiri skulpture koje su tako nastale, a potom i rad slovenačkog vajara Roka Bogataja „Pin drop“ na ulazu u Veliki park. Rad Marka Crnobrnje „Memories“, svečano otvoren u okviru „Vinaverovih dana“ nastao je prošle godine.

-Radovi nastaju kroz sinergiju nekoliko činilaca- nas iz Kulturnog centra, Grada sa svojim resursima i privatne kompanije koja donira kompletnu produkciju umetničkog rada. U Muzeju šabačkih Jevreja predstavili smo šta smo radili poslednje tri godine, na kojim lokacijama u gradu se te skulpture nalaze- ispred Biblioteke, Arhiva, a tu su bili Marko Crnobrnja i Branislav Nikolić, čiju ćemo skulpturu „Fabrika“ postaviti ove godine, najverovatnije u septembru. Mislim da je to veoma zanimljiv koncept- radionice skulpture i obogaćivanje grada skulpturama su mnogo bitan momenat, kako za nas,  tako i za grad i autore, jer je vrlo teško pronaći način da se urade tako monumentalne skulpture. Imali smo sreće da smo se povezali sa šabačkim privrednicima i ove godine će firma „Set“ biti naš saradnik i obezbediti materijal za Nikolićevu skulpturu, našeg Šapčanina koji živi u Beogradu. Ona će biti postavljena na kružnom toku u naselju „Bare“- kaže Petrović Jagić i dodaje da je Grad ponovo izašao u susret i finansijski podržao projekat.

Niz kvalitetnih izložbi nastavio je u ponedeljak „Mali atelje“ akademske slikarke Jelene Spasojević, koja se deset godina ozbiljno bavi pedagoškim radom, a prve korake na tom putu načinila je u Kulturnom centru.

-Pored svih tih programa, pripremamo se za ostatak leta. U julu nemamo mnogo programa, ali avgust će nam biti jako bogat. Imaćemo dečiju predstavu 30. jula, već 1.avgusta ćemo ponovo u bašti imati Sandru Silađev Dinju, koja je izazvala veliko interesovanje, pa smo se dogovorile da ponovo bude naš gost. Veoma se radujemo što će biti promovisan novi roman Goluba iz „Goblina“, 3. avgusta u 20 sati u bašti Kulturnog centra, pošto će oni to veče nastupiti na Šabačkom letnjem festivalu. Takođe smo se dogovorili sa Scenom „Maska“ za gostovanje glumačke trupe iz Vranja. Izložba malog formata, 27. po redu,  biće 16. avgusta, a posle deset dana izlažu samostalno Miloje i Uroš Lukić, otac i sin. Prvi put ćemo imati takvu izložbu, oni će predstaviti svoju malu retrospektivu, pošto se bave raznim vrstama slikarstva i mislim da će to biti veoma interesantno. Imamo najavljenu dečiju predstavu 18. avgusta, dok ćemo u okviru svečanosti posvećenoj Mišarskoj bici realizovati likovnu radionicu u porti crkve u Mišaru- naglašava ona.

Prioritet likovni i književni programi

Podvlači da je avgust bitan zbog Tradicionalne izložbe malog formata, koja je ujedno i najstarija tematska izložba. U okviru projekta „Muzičke priče“ koji vodi Katarina Janković Popović u junu je promovisana knjiga Nenada Marjanovića dr Frica „Moj život s idi(j)otima“. Podseća i da je u aprilu u Kulturnom centru Srbije u Parizu otvorena multimedijalna postavka „Fleka Zvuk Znak Zrak“ i predstavljen film u režiji Darka Pavlovića, čime je zaokružena nesvakidašnja urbana priča koja je privukla veliku pažnju tamošnje publike.

-Najviše smo ulagali u likovni, rezidencijalni program i galeriju, a zatim i književno- tribinski, između ostalog i kroz saradnju sa Kulturnim centrom iz Tršiča koji realizuje programe jezičke kulture. Trudimo se da dođemo do sredstava za muzički program, pa smo konkurisali za sredstva za Uskršnji rok maraton kod resornog ministarstva, ali ih, nažalost nismo dobili. Postoji mogućnost da se manifestacija održi u manjem obimu, a za sada je sigurno da ćemo imati redovan novogodišnji koncert. Očekujemo da završimo projekat za hab za mlade, čekamo da se otvore predpristupni fondovi i da zajedno sa Bosnom konkurišemo za sredstva za „Gradove u fokusu“, budući da je reč o infrastrukturnim projektima- objašnjava.

U septembru se obeležava deseta godišnjica Pesničkog maratona, nastavlja tradicionalna izložba u okviru „Čivijade“, a očekuje se i dolazak dobitnika NIN-ove nagrade Vladimira Tabaševića.

Po zakonu o kulturi u toku jula su u obavezi da daju predlog budžeta, a o opredeljenim sredstvima biće informisani u oktobru. Kako ističe direktorka Kulturnog centra, bili bi zadovoljni da sredstva koja Grad opredeljuje ostanu bar na sadašnjem nivou, imajući u vidu da raspoložu i sopstvenim prihodima. Do novca putem projektnog finansiranja, zbog velikog broja aplikanata i obimne dokumentacije, ne dolazi se lako, ali to ne znači da neće konkurisati i pokušati da na taj način unaprede rad ustanove kulture sa tradicijom dugom nešto više od pola veka. Zato je, kako naglašava, i tendencija da kreiranjem novih kriterijuma i vrednosti postanu temelj savremenog kulturnog života grada.

Dragana Dimitrijević

 

Exit mobile version