• Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
петак, јун 20, 2025
  • Login
Podrinske
Klub prijatelja
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
Podrinske
Bez rezultata
Pregled svih rezultata

Od Prohora Pčinjskog do Zebrnjaka

23/07/2018
u Društvo
0 0
0
8
Deljenja
21
Pregledi
Share on FacebookShare on Twitter

SA DRUŠTVOM PRIJATELjA HILANDARA PO REPUBLICI MAKEDONIJI (1)

Junskim gradom ranjena kukuruzišta, polegla žitišta, zelene grane drvaća i žute glave suncokreta, ispratili su članove šabačkog Društva prijatelja Hilandara na petodnevno putovanje po BJR Makedoniji. Trideset četiri hodočasnika iz Šapca krenula su 22. juna tragom očeva i dedova koji su od 1912. do 1918. ratovali za oslobođenje i za slobodu, putevima stradanja i vaskrsenja srpske države, da bi se uz stogodišnjicu Velikog rata poklonili senima predaka izginulim na Kajmakčalanu i brojnim makedonskim bojištima. Kao i u lanjskom hodočašću po stratištima Albanije, pošli su da upale voštanice za duše onih čije su kosti rasute po Makedoniji i uvere se da je „vatrama vere zažegla sloboda“. I naravno, da pred div-junacima – baš kao u pesmi Alekse Šantića – „svi padnu na kolena“ i „s molitvom svako poljubi tlo sveto“.

 

U kući Ave Justina

Na putu hrabrih predaka i njihove ljubavi prema Otadžbini, šabački hodočasni karavan prvo je zastao u Vranju. Većina je odmah otišla u Crkvu sv. Trojice, jedinstvenu bogomolju bez tornja i zvona, a samo nekoliko u Baba Zlatinu ulicu gde su kuća Bore Stankovića i sedište Svepravoslavnog centra „Prepodobni Justin ćelijski i vranjski“ koje je na temelju rodne kuće dr Justina Popovića osveštano 2004. godine. Književnika i sveca razdvaja samo stotinak metara, a u piščevom dvorištu Šapčani su zatekli majstore i saznali da su umrli i Borina unuka i praunuk. U crkvici u svetom kompleksu celivali su ikonu najvećeg duhovnika SPC, koji je u manastiru Ćelije u Eparhiji šabačko-valjevskoj živeo i stvarao od 1948. do upokojenja 1974. godine, a u prizemlju njegovog doma razgledali su izložbu fotografija postavljenu povodom 14. juna – Dana Oca Justina.

Manastir sv. Prohor Pčinjski, posvećen mirotočivom čudotvorcu i zaštitniku Vranja i vranjskog kraja, bio je sledeće odredište šabačkih Hilandaraca. Drevnom lepotom i mirom opila ih svetinja iz 11. veka, podignuta na obroncima šumovitog Kozjaka i u dolini Pčinje, sa crkvom – koju je obnovio kralj Milutin – i dva važna objekta srpskog neimarstva. Kraljev konak bio je u rekonstrukciji a u bivšoj konjušnici starijeg konaka, koji su 1860. godine podigli bogati trgovci da bi na karavanskom putu imali siguran i udoban smeštaj, popili su kafu – blagoslova radi – i saznali da se na prvom i drugom spratu lepe građevine nalaze sobe po meri bogatstva nekadašnjih putnika. A cvrkut ptica i žubor reke, slušali su sve dok iznenadni pljusak nije ugrozio manastirsku tišinu.

 

Voštanice za junake Kumanovske bitke

Iz Manastira sv. Prohor Pčinjski, u kojem je makedonska Skupština narodnog oslobođenja (ASNOM) 2. avgusta 1944. godine odlučila da se u okviru federlne Jugoslavije osnuje Republika Makedonija, šabački Hilandarci pošli su ka srpsko-makedonskoj granici. Nakon formalnosti na graničnom prelazu zastali su u Crkvi sv. Đorđa u Starom Nagoričanu, bogomolji iz 11. veka koju je obnovio kralj Milutin i čije se freske ubrajaju među najlepše u srednjovekovom slikarstvu. Predstavnik Srba u Makedoniji Ljubiša Cvetković, ponosno im predstavio kumanovski kraj i u ime svog Udruženja zažalio što „srpski narod slabo pamti a upamćeno još slabije prenosi mladim naraštajima“. Sve iz Srbije pozvao je da što češće dolaze, jer svaki dolazak za njih znači – opstanak. U neposrednoj blizini hrama, potom, pokazao je pećinu u kojoj se podvizavao sv. Prohor Pčinjski a onda je goste poveo u u Mlado Nagoričane i spomen-kosturnicu posvećenu junacima čuvene Kumanovske bitke.

Istorija kaže da je pobedu na Kumanovu životom platilo 687 Srba, a impozantna građevina na brdu Zebrnjaku podignuta je njima u čast jer su svesnom žrtvom i pobedom najavili kraj petovekovnog ropstva pod Turcima. Monumentalni spomenik uzdiže se na 511 metara nadmorske visine, nudi pogled na kumanovsku dolinu i priča o Prvom balkanskom ratu i borbi – vođenoj 23. i 24. oktobra 1912. godine između srpske i turske vojske – koja se izučava na svim vojnim akademijama sveta. Oskrnavljenim izgledom, pak, otkriva da ga je bugarski okupator u maju 1942. minirao i skratio za dve trećine.

Impozantna kamena grobnica sagrađena je 1937. godine od bazelitnog kamena i armiranog betona, po projektu arhitekte Miodraga Korunovića. Bila je najveći spomenik na Balkanu, visok 48 i po metara. Mogla je da se vidi i noću, jer je sa trostranog tornja sijao masivan krst. Posle Drugog svetskog rata delimično je rekonstruisana, a poslednji put je zaštićena 1985. godine. Autentični izgled još nije vratila, i dalje je bez tornja, sata i krsta, ali su ministarstva kulture Makedonije i Srbije potpisala memorandum o saradnji na rekonstrukciji i konzervaciji čija se realizacija čeka.

Šapčani ispred Crkve sv. Đorđa
Nadica Janković kraj pećine sv. Prohora Pčinjskog
Spomen-kosturnica na Zebrnjaku

U prizemlju spomen-kosturnice smeštene su kosti poginulih vojnika i dobrovoljaca sa Kumanova, do tada čuvane u Crkvi sv. Đorđa, a u unutrašnjosti su postojali mali muzej sa artefaktima iz bitke i memorijalna kapela. Za duše hrabrih predaka Šapčani su upalili sveće, poklonili se njihovim senima i upisali u Knjigu utisaka. A kraj spomen-česme u Starom Nagoričanu, potom, potpisnik ovih redova upoznao je Srbina iz Đevđelije koji u kumanovskom kraju ne beše na proputovanju nego – na oporavku. Bio je učesnik svih ratova na području biše SFRJ, a njegove ugasle oči više od reči svedočile su o doživljenom ali i o sudbini i vekovnim stradanjima Srba. Taj relativno mladi čovek danas ima novu domovinu, a njegove oči bez sjaja potvrdiše da rane u duši najteže zaceljuju. Upravo to saznanje, šabački hodočasni karavan iz kumanovskog kraja povede put Bitolja.

Živana Vojinović

U sledećem broju: Pred div-junacima sa Kajmakčalana

NASLOVNA STRANA

Podrinske

© 2020 Podrinske

Kolumne

  • Isidora Kovačević
  • Đorđe Mijailović
  • Dragan Eraković Coka
  • Branislav Sekulović
  • Mali Đokica
  • Prof. Paja Labud
  • Dragan Karalazić

Pratite nas

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt

© 2020 Podrinske