“Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce”

Tema broja: Godinu dana od promene vlasti u Šapcu

Zoran Tošić, koordinator Resornih odbora ZZS Šabac

Od otimanja Grada, poverenici SNS uz nesebičnu pomoć svojih satrapa i tzv. Gradonačelnika, nastavili su svoju priču zasnovanu na lažima, neosnovanim kritikama i optužbama, manipulišući poluistinama i pripisujući davno započete poslove, a okončane u vreme njihovog otimanja vlasti sebi. Kada se čovek zapita a šta su uradili za ovih godinu dana ovi „zakleti“ poštenjaci, istinoljupci i pravovernici, šta su realizovali od velikih obećanja, ne vidi se ništa. Ne da nema rezultata, već je Grad nazadovao u svakom pogledu.

No da se ne bih bavio uopštenim kvalifikacijama i poliktikanstvom, poslušaću našeg Prosvetitelja Dimitrija Dositeja Obradovića koji je rekao: „Knjige, braćo, knjige, a ne zvona i praporce“ i uporediću zvanične podatke državnih institucija za period 2016-2020. godine sa dostupnim i objavljenim podatcima za prvih šest meseci ove godine.

 

Zaposlenost

Na osnovu zvanično objavljenih podataka PIO fonda, koji su mnogo pouzdaniji od podataka NSZ (Nacionalne službe zapošljavanja), a koje koristi i Predsednik Aleksandar Vučić, u decembru 2016. godine prijavljeno je u osiguranje 34.814 radnika, dok je u decembru 2020. godine bilo prijavljenih 42.294 osiguranika, tj. radno angažovanih. Osigurano je za četiri godine 7.480 novih radnika koji su prijavljeni PIO fondu, filijala Šabac.

Prema istom izvoru u julu mesecu 2021. godine su bila evidentirana 42.496 osigurana lica (čitaj radno angažovana). Upoređujući podatke PIO iz decembra 2020. godine sa podatkom iz jula 2021. godine, evidentno je da je u Šapcu za šest meseci broj zaposlenih porastao za samo 202 radnika i slovima dvestotinedva radnika, što je daleko ispod godišnjeg proseka posmatranog perioda 2016-2020. koji iznosi 1.496 godišnje novo radno angažovanih. Da bi se za drugih šest meseci ove godine dostigao prosek novozaposlenih na godišnjem nivou prethodnog perioda, treba da se zaposli 1.294 radnika. Vi sad sami procenite da li je ova vlast koja se stalno poziva na partnestvo sa državom sposobna da ostvari ovaj rezultat. Ja kažem ne.

U decembru 2020. godine na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje filijala Šabac (PIO fond ne vodi tu statistiku) evidentirano je 5.552 nezaposlena lica, dok ih je u 2016. bilo preko 10.862. To znači da je u posmatranom periodu broj onih koji su skinuti sa evidencije NSZ 5.300 lica, pri čemu treba imati u vidu stalni priliv novoprijavljenih. U junu 2021. godine, prema podatcima iz istog izvora, na evidenciji se nalazi 6.059 nezaposlena lica. To znači da se broj nezaposlenih povećao za šest meseci nove vlasti za 507 osoba.

 

Privredna društva i preduzetnici

Broj privrednih društava u Šapcu je 2016. godine bio 796 a u 2020. godini 1.025 što je povećanje za 229 privredna društva. Broj preduzetničkih radnji je sa 2.378 koliko ih je bilo 2016. godine povećan na 3.368 preduzetničke radnje koliko ih je bilo u decembru 2020. godine, što je povećanje za 998 novih radnji. Pri ovome ne treba zaboraviti da je 2020. godina bila godina izrazitih restrikcija i zabrane ili ograničavanja rada. Neselektivne mere koje je preduzimala Vlada Srbije posebno su uticale na mikro, mala ,srednja preduzeća i preduzetnike.

 

Severozapadna radna zona

Od 2016. do kraja 2019. godine u Severozapadnoj radnoj zoni 32 kompanije su kupile od Grada zemljište za organizovanje svog proizvodnog procesa po ceni od 70.000 evra po /ha. Kompanije koje rade u Severozapadnoj radnoj zoni su vrednost izvoza u 2016. godini od 13 miliona evra povećale na 51 milion evra u 2020. godini. Broj zaposlenih se sa 450 u 2016. godini povećao na 4.500 u 2019. godini. Aktuelna vlast je vrlo kritički govorila o Zoni, sa omalovažavanjem, obećavajući da će, kada oni dođu na vlast, zona procvetati sa brojnim novim kompanijama koje će kupiti od Grada mnogo više industrijskog zemljišta i zaposliti neuporedivo više radnika. Rezultat za godinu dana je vidljiv, kako po broju novootvorenih kompanija tako i po prodaji zemljišta za brownfield investicije. O, na sva zvona najavljivanoj kompaniji „Mint“ se zaćutalo. Ideja o poklanjanju industrijskog zemljišta toj kineskoj kompaniji se odustalo zbog javnosti koja se pobunila i koja se prisetila da bivša vlast nikome nije ništa poklonila već je sve regularno naplatila.

 

Prosečna neto zarada

Prosečna neto zarada za 2016. godinu od 40.024,00 dinara u decembru 2020. godine je porasla na 58.344,00 dinara, što je povećanje od 18.320 dinara, što predstavlja povećanje od 4.580 dinara prosečno godišnje. Prosečna neto zarada u julu 2021. godine je iznosila 57.517,00 dinara.

 

Budžet Grada

Svi ovi pokazatelji iskazani u egzaktnim ciframa učinili su da budžet Grada ostvaren u predhodnim godinama bude značajno puniji. Tako na primer, priliv u budžet grada po osnovu 70% prihoda od poreza na zarade (i čini 60% ukupnog budžeta grada) poraste sa 1.064.836.408,47 dinara 2016. godine na 1.517.742.531,60 dinara 2020. godine. Taj rast od 452.906.123,00 dinara (godišnji rast 113.226.530,00 dinara) je uz druge prihode omogućio velika ulaganja u kapitalne investicije u razvoj komunalne i svake druge infrastrukture, zaštitu životne sredine kako Grada, tako i Opštine.

 

Zaštita životne sredine

Za zaštitu životne sredine, a samim tim i za razvoj privrede, najbitniji su: formiranje i početak rada regionalne deponije, postrojenja za prečišćavanje vode, projekat termoizolacije stambenih objekata. Koliko su ti projekti bitni i značajni, a realizovani su u Šapcu pre nekoliko godina ili su započeti 2019. godine, govori podatak da Država tek ove godine govori o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, deponijama, energetskoj efikasnosti.

Kada je reč o zaštiti vazduha od zagađivača, treba podsetiti da je na osnovu protesta građana, bivša lokalna vlast početkom 2020. godine angažovala Institut za zaštitu na radu iz Novog Sada da izmeri zagađenje vazduha, pošto su zvanični rezultati Zavoda za zaštitu zdravlja Šabac govorili da zagađenja nema, to jest da je ono u granicama MDK. Rezultati provere su pokazali da podaci Zavoda za zaštitu zdravlja, koji je pod ingerencijom Republike, nisu odgovarali stvarnom stanju i objavljivani su sa zakašnjenjem od mesec dana.

Šabac je prvi u Srbiji počeo da uvodi sistem naplate odlaganja komunalnog otpada po zapremini posude, a ne kao što je do tada bilo, da se obračunava po kvadraturi objekata. Ta metodologija je ostala iz prethodnog perioda društvenog vlasništva kada je socijalni mir čuvan tako što se teret prebacivao na preduzeća. Nov način obračuna doneo je mnogo benefita privrednim subjektima. Pojedine kompanije su imale značajna smanjenja troškova u svom poslovanju, dok su druge imale povećanje troškova po toj osnovi, ali su i jedne i druge počele da se odgovornije odnose i ponašanju prema životnoj sredini i selekciji otpada. Novo nekompetentno rukovodstvo je odmah ukinulo ovakav način obračuna.

 

Greenfield i Brownfield investicije

Privreda je u periodu od 2016. godine, zaključno sa 2020. godinom direktno investirala u proizvodnju ukupno 39,5 miliona evra (od čega je najveća investicija Yazaki), ili prosečno po godini 7,9 miliona evra. Ako se posmatra duži vremenski period od 2013. zakljično sa 2020. godinom, privreda je investirala 66,9 miliona evra. Od ukupnih investicija, samo 7 miliona evra su bile Brownfield investicije a 59,9 miliona evra su Greenfield investicije.

 

Kapitalne investicije

Kada su u pitanju kapitalne investicije u 2018. godini investirano je 191.000.000,00 dinara, u 2019. godini je potrošeno ukupno 496.875.984,00 dinara, od čega je iz budžeta Grada ukupno 440.090.000,00 dinara a iz drugih izvora (evropskih fondova) još 56.785.984,00 dinara. Planom kapitalnih investicija predviđeno je investiranje u 2020. godini od 502.400.000,00 dinara, a realizovano je preko 200.000.000,00 dinara uprkos pandemiji koja je malte ne blokirala privredu. U periodu 2018-2020. godina izvedeni su mnogi kapitalni zahvati među kojima se izdvajaju Sava park, Vinaverov trg, rekonstrukcija zgrade Sokolskog doma i terena, atletska staza, istočna tribina, izgradnja infrastrukture za Luku, rekonstrukcija naselja Benska bara, nova zelena pijaca, infrastrukturno opremanje severozapadne radne zone (najveće investicije u izgradnju visokonaponskog kabla u, trafo stanice Šabac 5, trafo stanica Mačva, vodovodna i kanalizaciona mreža), izgradnja fiskulturne sale u OŠ „Nata Jeličić“, učešće u izgradnji stambenih objekata za izbeglice… Prethodna vlast je za kapitalne investicije u 2021. godini planirala iznos od 896.600.000,00 dinara. U okviru planiranih sredstava, opredeljena su sredstva za kupovinu skenera za bolnicu kao i sredstva za izradu planske dokumentacije rekonstrukcije i izgradnje stare zgrade u Bolnici. Ta sredstva su od 2018. godine planirana i izdvajana, ali nisu mogla biti iskorišćena zbog opstrukcije koju je Šabac imao na republičkom nivou. Za 2021. godinu od realno planiranih miliona bivše vlasti, aktuelna vlast za osam meseci nije utrošila ni dinara! Rebalansom budžeta predviđena su sredstva za rekonstrukciju Doma JNA i prve faza izgradnje otvorenih bazena.

Ono što je karakterisalo bivšu lokalnu vlast jeste decentralizacija moći, demokratizacija odlučivanja i predlaganja, izgrađivanje sistema funkcionisanja institucija. Sve suprotno od vladajućeg državnog centralizovanog i autokratskog upravljanja u kome se lokalna vlast svodi na puke izvršioce i imitatore. U Šapcu su najvažnije odluke donete na osnovu konsultacija, razmene mišljenja, inicijativa onih koji i formiraju budžet Grada. Građani i privrednici su bili ti čija reč i volja se slušala i uvažavala. U prilog tome govore mnogi argumenti. Na primer, ono što je bitno za funkcionisanje privrede su jasne procedure, efikasne institucije sa što manje troškova. Za privrednike koji investiraju, između ostalog, bitna je brzina dobijanja dozvola svih vrsta. Odeljenje za urbanizam Šapca, nadležno za izdavanje dozvola je, zaključno sa 2020. godinom na rang listi Ministarstva građevine uvek zauzimalo jedno od prva tri mesta u Srbiji. Ništa manje uspešne nisu bile ni druge službe lokalne uprave. Najbolja ocena uspešnosti jedne lokalne sredine su međunarodna priznanja. A Šabac ih je imao u prethodnom periodu i to više puta od Financial Timesa, EURpro-a, NALED-a.

Mnogo još ima zvaničnih podataka koji govore u prilog tome “kako se ništa nije radilo” a novodošli pregaoci će učiniti da Grad i Opština procvetaju. Njihovi rezultati se vide na svakom koraku brojnim prigovorima, primedbama i protestima građana uprkos strahu, blokadama i manipulacijama kojima pokušavaju da vladaju otetim Gradom.

Exit mobile version