Kakvu vodu pijemo – voda iz šabačkog vodovoda dobra

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST – ŠABAČKI EKOLOŠKI POKRET – ŠEP

Povodom svetskog Dana voda Šabački ekološki pokret je 22 marta organizovao javnu tribinu na temu: “Kakvu vodu pijemo“.

Voditelj Tribine, predsednik izvršnog odbora pokreta je ukazao na značaj ovog datuma, koji se u svetu obeležava od 1992 god.  Pokret organizuje tribine na ovu temu 22 godine.

Toga dana je počela u Njujorku i konfenrencija UN posvećena vodama. Činjenica da skoro pola svetske populacije nema sanitarno obezbeđenu vodu govori nam kakva opasnost nam po zdravlje preti.

Uvodno izlaganje je podneo dr medicinskih nauka i specijalista higijene Igor Dragićević iz Zavoda za javno zdravlje Šapca.

On je istakao da je voda iz šabačkog vodovoda dobra, jer na 1.500 uzoraka, 14 je sa neispravnom vodom i to uglavnom sa parametrima koji mnogo ne prelaze granične vrednosti,odnosno ne bi mogli da bitnije ugroze zdravlje korisnika. To je oko 1%,a svetski standardi dopuštaju do 3% neispravnih uzoraka.

Što se tiče seoskih vodovoda situaciaja je znatno nepovoljnija, mikrobiološka neispravnost je 9%, a hemijska 15%, a u individualnim bunarima je mikrobiološka neispravnost 25%, a hemijska 35%. To je na području Šapca.

Kada se pogleda stanje opština našeg Okruga, situcija je nepovoljnija,jer centralno vodovodno snadbevanje je u znatnoj mer manje prisutno nego u Šapcu, a negde poljoprivredni preparati uzimaju svoj danak kao u opštini  Bogatić, gde nitrati i nitriti ozbiljno ugrožavaju budućnost čiste vode.

Klimatske promene, koje uvećaju temperature vazduha, isušuju pojedine izvore vode, ozbiljno ugrožavaju vodosnadbevanje, naročito u seoskim sredinama sa brdskim predelima.

Dodatni problem nastaje, što pumpe koje se sve češće koriste za zagrevanje zgrada vodu iz zemlje, ne vraćaju vodu ponovu u zemlju, već u kanalizaciju, tako se znatno brže voda isušuje.

Mi kao pojedinci možemo da damo svoj mali doprinos usporavanju rasta temperature, sa što manjim sagorevanjem ugljovodonika koji izazivaju efekat staklene bašte,a država da realizuje Nacionalne programe zaštite prirodnih resursa, lokalna zajednica  treba da u delo sprovode usvojene lokalne akcione planove zaštite životne sredine, jer su do sada najčešće mrtvo slovo na papiru.

Trifun Drobnjak, predsednik Izvšnog odbora ŠEP-a

Exit mobile version