• Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
субота, мај 24, 2025
  • Login
Podrinske
Klub prijatelja
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
Podrinske
Bez rezultata
Pregled svih rezultata

Zbornik posvećen Dostojevskom

19/10/2022
u Penzija nije kraja života već novi početak
0 0
0
Zbornik posvećen Dostojevskom
36
Deljenja
100
Pregledi
Share on FacebookShare on Twitter

NOVA IZDANJA

Knjiga prevoda „Fjodor Mihailović Dostojevski kao mislilac, filozof i bogoslov“, na radost poštovalaca velikog ruskog pisca, upravo je izašla iz štampe. Reč je o autorskom izdanju Šapčanina Dobrila Aranitovića, profesora filozofije, bibliotekara – savetnika u Narodnoj biblioteci „Žika Popović“ u Šapcu i najcenjenijeg bibliografa srpskog jezika. Delo je štampano uz pomoć donatora i prenumeranata, a autor ga posvetio „nezaboravnoj uspomeni na brata Miomira (1939-2016) i sestru Dobrinku (1942-2010)“.

Studija obuhvata gotovo 600 strana i ima tri celine: „Zbornik prevoda o Dostojevskom“, „Dostojevski kao mislilac, filozof i bogoslov“ i „Nad knjigom o Dostojevskom Dobrila Aranitovića“. Kroz izabrane i prevedene zapise autor je najvećeg Rusa celovito osvetlio: kao pisca, filozofa, bogoslova i proroka, koji je dosegao visinu duha, dotakao dubinu podsvesti i prodro u „samu srž problematike čoveka XIX veka“, ali i kao epileptičara, kockara, robijaša i siromaha u raljama izdavača i poverilaca.

Prvi celina zbornika nudi tekstove, koji objašnjavaju „smisao čovekovog bivstvovanja u stihiji nihilizma i beznađa“, „metamorfoze revolucije i zle slutnje Dostojevskog“, genezu legende o „Velikom Inkvizotoru i predosećanje totalitarizma“, a kroz zapis Sergeja Aleksandroviča Levickog ruski pisac i mislilac predstavljen je kao naš savremenik. Drugi deo studije daje „Prilog bibliografiji radova jugoslovenskih autora i prevodilaca“ u poslednjih 120 godina, od početka XX veka do današnjih dana. Ona svedoči o „uticaju ruske filozofije i bogoslovlja na srpsku filozofiju“, a povremeni zastoji rečito govore „kako nas je pohodio Dostojevski“.

Dobrilo Aranitović se rodio 1946. u Malim Krćama, selu kod Pljevalja. Filozofski fakultet u Beogradu završio je prosečnom ocenom 9,25, a filozofsku grupu predmeta predavao je u gimnazijama u Varvarinu, Srpskoj Crnji i Šapcu. Bibliotekar u šabačkoj Narodnoj biblioteci „Žika Popović“ bio je od 1975. do odlaska u penziju 2010. godine. Baveći se filozofijom, etnologijom, književnom istorijom i kritikom, bibliografskim i leksikografskim radom objavio je 118 zasebnih izdanja i više od 1.300 priloga u periodici i zbornicima. Sa ruskog jezika preveo je 41 delo. Učestvovao je na preko 40 naučnih skupova, a o njegovim radovima objavljeno je više od 560 beležaka, prikaza i osvrta. Član je Matice srpske i saradnik Instituta za filozofiju, Balkanološkog instituta SANU, Udruženja prevodilaca Srbije i drugih asocijacija. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a u penzionerskim danima privodi kraju još dve važne knjige – „Bibliografiju radova o Njegošu“ i „Bibliografiju srpske filozofije“.

Aranitović je četiri decenije sakupljao i prevodio članke, studije i eseje, građu koja je kvalitetom „zaslužila“ prvi prevod na srpski jezik. Pre no što je 25 radova uključio u knjigu, objavio ih je u časopisima, listovima, zbornicima ili na Trećem programu Radio Beograda. U traganju za likom i delom Dostojevskog „sabrao“ je više od dvadeset ruskih autora, one koji su se bavili književnim junacima, večnim pitanjima sveta i postojanja čoveka i karamazovštinom koja neumerenošću vodi u revolucionarni prevrat. Među njima su: Lav Šestov, Boris Petrovič Višeslavcev, Vladimir Karlovič Kantor, Andrej Korobov-Latincev, Aleksandar Borisovič Galkin, Monika Ljvovna Spivak, Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, Fjodor Avgustovič Stepun, Valentina Jevgenjevna Vetlovska, Valerij Dmitrijevič Zaharov, Natalija Stanislavovna Timčenko.

U knjizi nije preskočena ni šetnja po internetu i esej Ljudmile Agjejeve, koji je objavljen 2008. i posvećen pravu književnih stvaralaca na ljubav i ljumoboru prema drugim autorima pa i čuđenju grofa iz Jasne Poljane što je „podozrivi, nesrećni, samoljubivi, teški“ Dostojevski mnogo čitan.

Čitajte Dostojevskog, poručio je Sigmund Frojd, a te davno izrečene pouke držao se i Aranitović u svojoj knjizi – svojevrsnoj antologiji. Predani prevodilac i bibliograf u uvodnom delu studije poziva se i na Geteovu tvrdnju: „Šekspir – i nema kraja“. Polazeći od nje, on današnjim poštovaocima lika i dela slavnog Rusa, poručuje: „Dostojevski – i nema kraja“. Svoju poruku „pravda“ činjenicom da je reč o stvaraocu koji je tražio „čoveka u čoveku“, bavio se pitanjima smisla života, dobra i zla, razuma i morala, vere i bezverja, slobode i odgovornosti, a pri tom nam je savremenik čija se proroštva upravo u globalizmu i „koronokratiji“ ostvaruju. „Kristalni dvorac je tu, Veliki Inkvizitor ureduje svetom i sprema se za obračun sa Hristom, mikrob zla iz Raskoljnikovog sna vlada svetom“, a današnji čovek ostaje nem pred neverovatnim poklapanjem davne vizije i stvarnosti.

Zahvaljujući posvećenicima poput Dobrila Aranitovića, koji je u traganju za filozofskom ostavštinom Fjodora Velikog pronašao „svoju stazicu“, naučna javnost i čitalačka publika dobili su izuzetno delo. Svoje „uzdarje“ praocu ruskih mislilaca, koji je „gajio veliku ljubav i poštovanje prema srpskom narodu“, Šapčanin je kao prevodilac, priređivač i bibliograf prineo povodom dva veka od rođenja i 140 godina od upokojenja pisca „Zapisa iz podzemlja“ i romana koji su iz njih istekli.

Ž. Vojinović

 

 

NASLOVNA STRANA

Podrinske

© 2020 Podrinske

Kolumne

  • Isidora Kovačević
  • Đorđe Mijailović
  • Dragan Eraković Coka
  • Branislav Sekulović
  • Mali Đokica
  • Prof. Paja Labud
  • Dragan Karalazić

Pratite nas

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt

© 2020 Podrinske