Milena Vasić, advokatica YUCOM-a
U ime radne grupe za Poglavlje 23 i međusektorske radne grupe za slobodu izražavanja i medija Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) tražio je produženje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika i pozvao Ministarstvo pravde da uzme učešće u dijalogu u okviru zajedničke sednice NKEU organizovane tim povodom. Odgovor do zaključenja broja još uvek nije poznat, ali u YUCOM-u kažu da je ovaj nacrt na više nivoa problematičan.
Kako stoji u članu 149 stav 2, „kaznom iz stava 1. kazniće se i ko neovlašćeno spreči ili ometa objavljivanje putem medija informacije od javnog značaja, ili ko zbog objavljivanja takve informacije ili mišljenja grubim vređanjem ili zalostavljanjem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajno ugrozi spokojstvo lica koje je informaciju il mišljenje objavilo“.
-Na mnogo opšti način je postavljeno ko je zaštićen tim krivičnim delom iz člana 149 stav 2 ako neko objavi informaciju od javnog značaja ili mišljenje o takvoj informaciji. Mi smatramo da je to preširoko postavljen krug lica i da će to izuzetno represivno da se odrazi na slobodu izražavanja. To je izuzetno veliko ograničenje slobode izražavanja u odnosu na jako širok krug ljudi- navodi advokatica YUCOM-a Milena Vasić.
Podseća da je informacija od javnog značaja „informacija o radu organa javne vlasti u vezi sa njegovim radom o kojoj javnost ima interes da zna“.
-To je, znači, gotovo svaka informacija o radu nekog državnog organa i onda vi imate situaciju da, iako su funkcioneri po nekim standardima slobode izražavanja dužni da više „trpe“ javnu kritiku, vama se povećeva represija samim tim što dovodite nekog građanina u rizik da bude optužen za neko takvo delo. Samo pozivanje na saslušanje, na primer, je dovoljno represivno u odnosu na nečiju slobodu izražavanja. Posebno je problematična formulacija koja se odnosi na vređanje zbog mišljenja, jer se njome značajno sužava krug političke diskusije. Ako ograničite diskusiju oko nečijeg mišljenja samo na reči koje su imaocu objavljenog mišljenja prihvatljive i ne vređaju ga, to je ozbiljan udar na slobodu izražavanja svih građana Srbije- upozorava advokatica YUCOM-a.
Ističe da su u tom smislu novinari najviše ugroženi, a s druge strane, javni funkcioneri zaštićeni.
-Stalno se pozivam na broj preminulih od kovida koji je informacija od javnog značaja, a koji, kao što smo videli za vreme epidemije, ne mora uvek da bude ni tačan. Zamislite koje sve tu posledice mogu da budu i kako se to onda odnosi na istraživačke novinare koji dokazuju da informacije koje su objavljene kao informacije od javnog značaja nisu istinite, ako neko to doživi kao grubo vređanje, ili mu je izazvalo nespokojstvo i uznemirenje. Najčešće upravo institucije objavljuju informacije od javnog značaja. Narodni poslanici, pa i predsednik države, najčešće vređaju novinare, a oni su zaštićeni imunitetom i za njih nema posledica- napominje Vasićeva.
Ističe da je javna rasprava u trajanju od minimalno 20 dana nedovoljna da bi se dao konkretan predlog za bolje zakonsko rešenje.
-Mi smo upravo zato i tražili produžetak javne rasprave, jer za 20 dana ne možete da date predlog kako taj član treba da glasi. U ovom trenutku, u ovakvoj situaciji, mi smo tražili da se ne menja Krivični zakonik, jer ne možemo da iznesemo predloge u tako kratkom roku. Suštinski je bitno da postoje mehanizmi, recimo, po etičkom kodeksu Narodne skupštine, mehanizam podnošenja pritužbi na nešto što izgovore narodni poslanici što vređa nečije dostojanstvo. Mislim da treba šire posmatrati političke uzroke sistemskog vređanja novinara, a ne rešavati posledice. Nema svrhe da rešavate posledice ako niste rešili uzrok. To je suština zbog čega se mi najviše protivimo izmeni Krivičnog zakonika, jer ona ne rešava uzroke- naglašava.
Konstatuje da naše društvo, nažalost, sva rešenja često dobija iz krivično- pravne materije.
-Postoje problemi na koja se uopšte ne traže odgovori, naročito kada su tako veliki društveni problemi, kao kada smo se protivili uvođenju kazne doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta, jer smo smatrali da to ne pomaže žrtvama. Maskira se odsustvo prevencije i potreba za prevencijom. Donosite neku meru, a to je kao da brod koji tone praznite nekom kanticom i da pokušavate tako da ga spasete. Mislim da treba sagledati uzroke i načine na koje su novinari sistematski napadani i onda u odnosu na te uzroke i na te načine naći rešenje. Sve to dolazi iz javnog govora. Niko se nije sam setio da napiše neku užasnu stvar o nekom novinaru, nego je to već čuo u Narodnoj skupštini ili negde na televiziji od nekog sa pozicije moći i onda se proširilo do samih građana- zaključuje advokatica YUCOM-a.
D.Dimitrijević