Jedno neobično suđenje: Advokati protiv advokata
Suđenje pred Višim sudom u Šapcu u predmetu nezakonitog drugog mandata sadašnjeg predsednika Advokatske komore Šabac ušlo je već u čevrtu godinu. Advokat iz Valjeva Spasoje Radović i advokat iz Šapca Branko Živanović tužili su predsednika Advokatske komore Šabac Miloša Mandića za protivzakoniti drugi mandat na ovoj funkciji.
Po Statutu AKŠ, članu 38, predsednik i potpredsednik Komore ne mogu ponoviti mandat, a Mandić je predsedničku funkciju obavljao u periodu od 2011. do 2014. godine. Uprkos ovom Statutu, što je imperativni akt i odluke Ustavog suda od 2022. godine kao i to da Izborna skupština AKŠ od četvrtog februara 2023. godine nije verifikovala novi madat Mandiću, on se još uvek nalazi na čelu Komore.
U utorak je održano novo ročište po ovome predmetu i očekuje se da završno ročište bude devetog aprila. I ovaj predmet pokazuje poslovnu neposlovnost ili neefikasnost sudstva. Primera ima mnogo, samo počev od Jovanjice već sedam godina ili ubistva gardista u Topčideru četvrt veka, a ovde se ispostavilo da je greškom ili namerom Višeg suda izgubljeno više od godinu po dana na proceduralne manjkavosti. Po pravilu svaki sud vodi računa o svojoj nadležnosti, i to se utvrđuje na prvom ročištu, a ovde se desilo da se to utvrđuje u poodmaklom toku suđenja. Zbog toga je tužilac u ovom predmetu Spasoje Radović podneo tužbu protiv tada postupajuće sutkinje Sanje Marković za ovu očiglednu nelogičnost, i tek nakon urgencija kod Apelacionog suda u Novom Sadu potvrđena je nadležnost Višeg suda u Šapcu, uostalom kao i u prethodnim decenijama po ovakvim predmetima.
Sigurno da postoji namera odbrane da odugovlači ovaj predmet, ne bi li istekao novi mandat Mandiću, ali čak i u slučaju da se to dogodi, a potvrdi se optužnica, otvara se Pandorina kutija jer ako se utvrdi nezakonitost izbora predsedika ADŠ onda su i sve odluke u ime Skupštine i Upravnog odbora AKŠ ništavne. Inače, ova advokatska komora okuplja oko 500 advokata iz 14 opština Mačvanskog i Kolubarskog okruga, a predsednik se naizmenično bira od predstavnika advokatskih udruženja iz Valjeva, Šapca i Loznice.
Problem u srpskom pravosuđu dostigli su kulminaciju sa tzv. Mrdićevim zakonima, gde se pokazalo da zakonodavna vlast, tj. vladajuća većina u Narodnoj skupštini može da izglasa opšti akt, kao što je zakon, i to zbog interesa jedne stranke ili pojedinaca. Korupcija je duboko uvučena u svaku poru društva, naravno i u trećoj grani vlasti, pravosudnoj, i pitanje je kako iz ovog kolopleta izaći kad se ni Ustav ni zakoni ne poštuju.
Advokatura sa oko 12.000 poslenika značajan je činilac u pravosudnom sistemu, ali svakako da i tu ima nezakonitosti. Ne samo AKŠ, već, na primer, Advokatska komora Kragujvca na čelu ima predsednika kome je davno istekao mandat, pa onda kako delegati ove komore mogu da učestvuju u pravosnažnim odlukama Advokatske komore Srbije. S druge strane, na primer, časna je i hrabra odluka Advokatske komore Vojvodine da obustavi rad makar i na jedan dan zbog svih ovih nasrtaja na pravosuđe, ali se čeka i odluka ostalih komora.
Međutim, kao i u ostalim segmetnima pravosuđa, a tu su tužioci i sudije koji ne žele da izađu iz zone komfora, imaju tu boju mimikrije ili lažne zastave.
Dragan Eraković



