Većina fakultetski obrazovanih Roma ne može da nađe posao

Tema broja: POLOŽAJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANjINE DANAS

Savez udruženja Roma Zapadne Srbije:

Savet udruženja Roma Zapadne Srbije je nevladina organizacija, formirana 2002. godine. Osnovni cilj ove organizacije je podržavanje opšteg statusa pripadnika romske nacionalne zajednice, sa prioritetima vezanim za obrazovanje, kulturu, informisanje, zapošljavanje, rodnu ravnopravnost, položaj žena i dece, zdravstva, a nismo zanemarili ni smanjenje diskriminacije i podižemo svest o značaju političke participacije.

„Naša organizacija svoje aktivnosti sprovodi na regionalnom i nacionalnom nivou. Moram istaći i činjenicu koja nije toliko poznata a smatram da je jako bitna i da treba upoznati javnost sa tim, a to je da su aktivnosti naše organizacije dali veliki doprinos za priznavanje statusa nacionalnim manjinama, do tada etničkim grupama, a odmah zatim, zajedno sa ministrom za ljudska i manjinska prava pokrenuli inicijativu da Vlada Srbije donese Zakon o nacionalnim savetima nacionalnim manjinama. Kao epilog, imamo i prve izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina i skupštinu na kojoj su Romi dobili prvi naziv tog saveta. Iz naše organizacije izabrana su tri člana nacionalnog saveta na na visokim rukovodećim funkcijama. Imali smo funkcije potpredsednika nacionalnog saveta, funkciju generalnog sekretara i predsednika odbora. Dakle, predstavnici naše organizacije upravnog odbora su dali veliki doprinos kapitalnim aktivnostima za poboljšanje pripadnika romske nacionalne zajednice na teritoriji Republike Srbije“, navodi Dragan Vasiljković predsednik „Saveza udruženja Roma Zapadne Srbije“.

Aktivnost kao najveća vrednost ove organizacije su afirmativne mere. Kada je u pitanju nacionalna Vladina organizacija, teško je izdvojiti kapitalne aktivnosti, ali Dragan pre svega ističe doprinos poboljšanju obrazovnog statusa pripadnika romske nacionalne zajednice, povećanje broja dece u školskim i predškolskim ustanovama, veći broj dece koji završavaju osnovnu i srednju školu ali i onih koji završe fakultete i master studije.

„Kada je obrazovanje u pitanju, moram da istaknem aktivnost distribuciju 400 udžbenika i to na nacionalnom nivou. Jedanaest godina smo emitovali emisiju na srpskom i romskom jeziku, koja se zvala „Amaro tem“, emitovana na televiziji „Šabac“, zatim na televiziji „As“ i siguran sam da je ova emisija jedan veliki doprinos u sticanju informacija Roma o svim aktivnostima koje smo uradili na teritoriji Srbije, ali i sticanja saznanja o svojim pravima i načinu kako da svoja prava ostvare. Imali smo dosta aktivnosti na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, oko 60 Roma je zaposleno“, ponosno ističe Dragan Vasiljković.

Do sada je „Savez udruženja Roma“ imao oko 15 projekata za poboljšanje zdravstvenog statusa pripadnika romske nacionalne zajednice, dosta aktivnosti na prezentaciji o kulturološkim vrednostima kao što su kulturne smotre, festivali, organizovanje škole slikanja… Učestvovali su u izgradnji pet kuća, uradili dosta ulica… Posebno zadovoljstvo i kako Vasiljković ističe „razlog za hvalospev“ predstavlja projekat poboljšanja zdravstvenog i socijalnog statusa pripadnika romske nacionalne zajednice koji su preživeli genocid na teritoriji grada Šapca.

„Radi se o projektu koji od 2018. godine a podržan je od „Nemačke fondacije“ i obuhvaćeno je 36 korisnika iz Šapca, Drenovca i Pocerskog Pričinovića. Obuhvaćene su aktivnosti nabavke i distribucije hrane, odeće, obuće, sredstava za higijenu, lekova, pomoć za kuće, usluge zdravstvene preventive i organizovanje izleta za korisnike ovog projekta. Istim projektom je obuhvaćeno podizanje kapaciteta za članove naše organizacije“, objašnjava naš sagovornik.

Iako iskazuju zadovoljstvo za onim što su uradili za ovih 20 godina postojanja, pred „Savezom udruženja roma“ je veoma delikatan zadatak, kako se izboriti sa problemima kao što su nizak stepen zapošljavanja obrazovanih Roma i Romkinja, nizak stepeni uključenosti na mesta donosioca odluka, pojma negativnih stereotipa i diskriminacije, masovna migracija, prikrivanje identiteta, nizak nivo svesti od naše političke participacije.

„Iz većih partija imamo poznanika koji su prepoznali vrednosti Roma kao pojedinaca. Nemamo odbornike u partijama. Međutim, najnovije mere Vlade daju nam optimizam i nadu da će se to promeniti. Imamo dva državna sekretara u ministarstvima i dogovor oko zapošljavanja Roma u lokalnim samoupravama. Formula za smanjenje ovih problema je uključivanje i samih Roma u rešavanje. Dakle, Romi imaju zadatak da poznaju problem jer se pitaju o tome koje probleme rešavati, koji problemi su prioritet i kako se usmeriti na poboljšanje njihovog položaja“, ističe Dragan za Podrinske novine.

Veliki broj obrazovanih Roma odlazi u inostranstvo, jer ne mogu nikako da obezbede posao. Prisutan je i problem skrivanja identiteta. Po procenama nevladinih organizacija brojka se kretala negde između 350-500 hiljada Roma koji žive na ovoj teritoriji, ali zvanični podaci su sasvim drugačiji. Na žalost, zastupljena je i diskriminacija.

„Ne bih rekao da ima mnogo problema sa diskriminacijom, ali nažalost imamo ih još uvek. To je problem kojim treba da se pozabave određene institucije. Moramo posvetiti malo više pažnje na edukacije, i sami dati doprinos za smanjenje negativnih stereotipa i tu svi moramo doprineti“, zaključuje Dragan Vasiljković.

Đorđe Mijailović

Exit mobile version