Svinje poskupele i nema ih dovoljno

Poskupljenje svinja došlo kasno za poljoprivrednike:

U mesnoj industriji, od poljoprivrednika preko klaničara i mesara situacija je mesecima unazad katastrofalna. Epilog priče je poskupljenje svinja u otkupu na 200 do 210 dinara, ali prekasno. Stočni fond u Srbiji je desetkovan, seljaci su propali, klanice pred propadanjem, a sve to dovešće do kolapsa kod krajnjih potrošača, koji će izgleda morati da kupuju sumnjivo meso iz uvoza, a oni koji za to ne budu imali novca, obrok sa mesom moći će samo da sanjaju.

Svo domaće meso od nedavno nosi oznaku „Poreklom iz Srbije“. To poreklo sve skuplje plaćamo, cena svinjskog buta je ograničena, ostalih proizvoda nije. U otkupu, svinje su poskupele i na 210 dinara. Potrošači kažu ne osećaju poskupljenje, ali ipak jedu obrok bez mesa.

„Malo je poskupelo ali nije mnogo. Pa, čvarci su najskuplji, jesam matora ali volim da jedem čvarke, ne vredi 900 dinara su. Ja ko bajagi mogu a izdvojim toliko novca, od sledeće penzije, kad dođe sledeća dok platim obaveze opet ne mogu i tako u krug“, kaže jedna starija žena koja izlazi iz mesare.

„Znaš šta, ja sam ona generacija, mi smo matorci kako vi mladi kažete, koja je jela meso jednom nedeljno. Neće biti ništa novo ako i ne bude mesa. Tako je kako je, kupujemo kad imamo, kad nemamo, zdravo se hranimo“, navodi jedna gospođa nakon kupovine.

Da se ne bismo zdravo hranili, obrocima bez mesa, poljoprivrednici su mesecima unazad upozoravali na prekomeran uvoz i na strmoglavo propadanje stočarstva u Srbiji. Ministar za razliku od njih nije video problem.

„Ja mogu da kažem jednu stvar, sledeće nedelje očekuje se oporavak tržišta. Morate da znate jednu stvar, u februaru su uvek bile niske cene tovljenika iz prostog razloga jer tražnja je pala. Došlo je do oporavka tražnje i ja očekujem već sledeće nedelje povećanje cene tovljenika“, rekao je ministar Poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović nakon sastanka sa poljoprivrednim proizvođačima 24. februara ove godine.

Očekivanja ministra su se ispunila. Bio je u pravu, samo što je taj oporavak cene došao usled propasti stočarstva.

„Treba da budu 500 dinara ali šta to vredi, kad su ljudi izašli iz ovog posla. Ovo je već doteralo cara do duvara. Ne bi svinje bile po ovoj ceni i tovljenici i prasici da ih ima. Cena je zato što ih nema a ne nečijom zaslugom i strategijom“, kaže Mirko Đukić, predsednik Udruženja krmačara Srbije.

Ipak, strategijom, doduše lošom, došlo je do smanjenja broja poljoprivrednika koji se bave svinjarstvom. Retki su ostali, da plivaju u dugovima.

„Moje udruženje je prošle godine prilikom osnivanja, imalo negde oko 100 članova sa prosekom od 40 – 50 krmača, što je negde oko pet hiljada krmača. Sada nas ima oko 50, sa istim prosekom krmača, znači možemo reći da smo duplo smanjili, duplo je uništeno, samo u mom udruženju, a gde su ostala udruženja i individualni proizvođači, sa 10 – 15 krmača, koji su ugasili skroz, koji su isekli opremu da im ne bi više ikad palo na pamet da se bave ovim poslom“, objašnjava Đukić.

Mirko Đukić

Kad su poljoprivrednici propali, na red su došli klaničari. Mesne i prerađivačke industrije navode da je do domaćeg mesa danas teško doći a situacija će u narednom periodu biti još gora.

„Imamo zabranu dizanja kategorije svinjskog buta još od novembra meseca kada su cene formirane na otkupnu cenu od nekih 160 dinara. Međutim, sad su cene žive stoke, svinja negde oko 200 – 210 dinara tako da imamo veliki problem, da se ovo meso prodaje da nemamo takoreći nikakvu maržu, čak šta više jedva možemo da budemo na nuli“, ističe Rade Todorović, vlasnik Industrije mesa „Slavija“ Šabac.

Rade Todorović

Uvoz kojeg prema rečima ministra nema ili gotovo da nema, uništava mesnu industriju, navode i klaničari i seljaci.

„Treba naći odgovornost zašto je došlo do ovoga. Ministar poljoprivrede, ministarstvo trgovina, uprava za veterinu, klaničari koji su uvozili a i ovi koji su im dozvolili uvoz treba da snose odgovornost, oni su uništili svinjarstvo“, navodi Mirko Đukić, poljoprivrednik i predsednik Udruženja krmačara.

„Znamo da se u Srbiji dosta uvozi mesa, mnogo. Pitanje je u mnogim objektima da li je to stvarno iz Srbije ili nije iz Srbije. To moraju inspekcijski organi da povedu pažnju“, dodaje Rade Todorović iz Industrije mesa „Slavija“

I onda se vraćamo na početak priče, da li ćemo jesti obroke bez mesa, i koliko ćemo meso plaćati ukoliko ga bude. Prognoze nisu optimistične.

„Pitanje je dana kad će se na mnoge klanice staviti lanac i katanac. Da li će moći da rade i šta da kolju? Dakle, pitanje da li će imati šta da kolju, a odgovor je sigurno neće imati šta da kolju“, zaključuje Rade Todorović.

A da se situacija popravi, za oporavak stočarske proizvodnje najverovatnije biće potrebne godine.

Đorđe Mijailović

Exit mobile version