Pokret Zelenih Srbije za Šabac- Sistematska deratizacija u Šapcu nije rađena od 2001. godine

Zeleni Šapca održali su 18. januara 2016. godine u svojim prostorijama konferenciju za medije na kojoj se govorilo o potrebi da se populacija miševa, pacova i drugih štetnih glodara na teritoriji gradske uprave grada Šapca smanji na nivo koji je bezopasan za ljudsko zdravlje. Na konferenciji su govorili predsednik Gradskog odbora Šabac Zelenih Srbije dr med Dejan Pavlović i rukovodilac Službe DDD pri Veterinarskoj stanici Šabac dr vet med Petar Pušić.

Učestale su žalbe građana da pacovi pokušavaju da kroz kanalizacione odovode u kupatilima prodru u stambene prostorije. Naši sugrađani se sa pacovima voze liftovima, susreću ih u svojim potkrovljima, kupatilima, ostavama, poslovnim i ekonomskim prostorijama, zatiču ih u izlozima apoteka, pored šahtova u svojim dvorištima i na parkovskim površinama, pored divljih deponija i tokova reka i potoka. Žalbe stižu podjednako iz gradskih i prigradskih naselja i iz seoskog područja.

„Deratizacija koja se sprovodi dva puta godišnje i obuhvata one delatnosti i objekte koji su predmet inspekcijske kontrole apsolutno nije dovoljna. Nije dovoljno vršiti deratizaciju u javnim preduzećima, zdravstvenim, školskim i predškolskim ustanovama i objektima za proizvodnju, prodaju i skladištenje prehrambenih proizvoda. Ona se mora obaviti i u svim stambenim objektima i kanalizacionoj mreži, u nehigijenskim naseljima, na grobljima, obalama reka i potoka, gradskoj deponiji bez obzira što je zatvorena, divljim deponijama, neuređenim zelenim površinama i javnim površinama u okolini stambenih objekata kao i na kompletnom seoskom području. Sistematska deratizacija na teritoriji opštine Šabac podrazumeva da moraju biti obuhvaćena sva 794 kvadratna kilometra površine sa 21.822 domaćinstva na gradskom području i 20.028 domaćinstava na seoskom području. Samo tako se populacija štetnih glodara može svesti na minimum u cilju smanjenja mogućnosti oboljevanja od bolesti koje glodari prenose ili su rezervoari zaraze, kao i zbog smanjenja ekonomskih, estetskih i vojno-odbrambenih šteta i šteta koje trpi životna sredina. Podvlačim da sistematska deratizacija na teritoriji opštine Šabac nije rađena od 2001. godine i od tada se deratizacija obavlja parcijalno i po pozivu građana. Populacija pacova i miševa je svakim danom sve veća i veća, prethodne tri zime su bile izuzetno blage i njihov biološki ciklus je ubrzan. Oni se enormno razmnožavaju, žive u familijama, jedan par za 3-4 godine ostavi potomstvo od 20.000 jedinki i može doći do katastrofalne situacije ako se bude nastavilo sa lošom praksom da se ovako malo radi. Trenutno je epizootiološka i edpidemiološka situacija na terenu pod kontrolom. Sve zoonoze, tj. bolesti zajedničke za ljude i životinje, su pod kontrolom zahvaljujući merama koje se ipak preduzimaju. Međutim, to nije dovoljno i neophodno je što pre sprovesti sistematsku deratizaciju.“ – istakao je doktor veterinarske medicine Petar Pušić, rukovodilac Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Veterinarske stanice Šabac.

Veterinarska stanica Šabac je po teritoriji koju opslužuje, broju ambulanti i broju zaposlenih doktora veterinarske medicine najveća u Srbiji, a taj epitet je nosila i u staroj Jugoslaviji. Pored nje, poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Šapcu obavlja i Odeljenje za DDD Zavoda za javno zdravlje Šabac.

„Pokret za Šabac Zelenih Srbije smatra da informacije koje potiču od građana iz gradskih i prigradskih naselja i seoskog područja ukazuju da je populacija mišolikih glodara na teritoriji opštine Šabac dostigla alarmantnu brojnost. U tim uslovima moguć je nastanak značajnih šteta zdravstvene, ekološke, ekonomske i estetske prirode. Miševi, pacovi i drugi štetni glodari su uzročnici i prenosioci niza ozbiljnih zaraznih i epidemijskih oboljenja čoveka, domaćih i divljih životinja kao što su kuga, trihineloza, besnilo, hemoragična groznica, lajšmanioze, salmoneloze, bruceloza, leptospiroze, helmintioze, protozooze i niz drugih. Oni svojim izlučevinama inficiraju životne namirnice i odevne predmete i infekciju prenose mehanički, ali to mogu uraditi i ugrizom a i preko buva, krpelja i drugih insekata. U potrazi za hranom štetni glodari posećuju septičke jame, inficirana đubrišta, kanalizaciju i klozete, a potom skladišta i objekte za pripremu hrane, objekte za snadbevanje vodom, stambene i poslovne prostorije i time se rizik i za toksiinfekcije značajno povećava. Imajući u vidu broj vrsta štetnih glodara, njihovu rasprostranjenost, gustinu njihovih populacija, veliku pokretljivost, kao i činjenicu da kohabitiraju sa ljudima i domaćim i korisnim divljim životinjama, raznošenje infektivnog materijala i širenje pojedinih oboljenja se odvija ponekad izuzetno brzo. Ovo je dovoljno upozorenje da je potrebno da nadležne službe što pre utvrde vrstu i brojnost glodara, naprave plan rada i sprovedu potrebne javne nabavke kako bi se sistematska deratizacija u svih 52 naselja na teritoriji gradske uprave grada Šapca obavila ako ne u proleće a ono u jesen ove godine. Zeleni Šapca će ovaj predlog uputiti nadležnima.“ – rekao je dr Dejan Pavlović.

Procenjuje se da bi sprovođenje sistemske deratizacije na celokupnoj teritoriji gradske uprave grada Šapca koštalo oko 14.000.000 dinara sa PDV-om. U cenu su uključeni nabavka sredstava za deratizaciju i dehelmintizaciju i angažovanje stručnog osoblja. Trajala bi 30 do 60 dana. Ukoliko znamo da štetni glodari unište ili kontaminiraju 10% svih žitarica i 5% svih prehrambenih proizvoda i da, zbog svoje urođene sklonosti ka glodanju zbog neprestanog rasta zuba, nanose značajne štete na različitim instalacijama, kao i koliku opasnost predstavljaju po zdravlje ljudi i domaćih i korisnih divljih životinja, izdvajanje predviđene sume novca ima potpuno ekonomsko opravdanje.

Exit mobile version