• Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
четвртак, мај 8, 2025
  • Login
Podrinske
Klub prijatelja
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt
Bez rezultata
Pregled svih rezultata
Podrinske
Bez rezultata
Pregled svih rezultata

Na Ljubiću i u tri ovčarsko-kablarska manastira

04/10/2024
u Zanimljivosti
0 0
0
Na Ljubiću i u tri ovčarsko-kablarska manastira
42
Deljenja
117
Pregledi
Share on FacebookShare on Twitter

ŠESTI IZLET ŠABAČKOG DRUŠTVA PRIJATELJA HILANDARA

Društvo prijatelja Hilandara iz Šapca posetilo je 14. septembra Moravički okrug, brdo Ljubić i tri ovčarsko-kablarska manastira. Sipila je kiša i bilo je hladno kada je četrdesetak šabačkih Hilandaraca krenulo na Ovčar (985 m) i Kablar (889 m), put planina kroz čiji je masiv prosečena klisura kroz koju protiče Zapadna Morava. Susret sa istorijom i duhovnošću, sa tri od deset srednjovekovnih manastira Srpske Svete gore, na sreću, protekao je bez padavina i uz povremene sunčane prosjaje.

Autoputem „Miloš Veliki“ putnici iz Šapca lako su stigli do rodnog grada nedavno preminulog Bore Đorđevića, kantautora rok grupe „Riblja Čorba“, a u pogledu na Čačak posebno su uživali sa Ljubića. Divili su se i lepoti 20 kilometara dugoj klisuri i vidikovcu na Kablaru, koji će uskoro sa svoje dve staklene „balerine“ postati prava turistička atrakcija. Zadivila ih i Ovčar Banja, poznata po termalnim lekovitim izvorima, polazna tačka uspona na planinu koja je u drevno doba bila vulkanska.

Na brdu Ljubiću, samo dva kilometra udaljenom od centra Čačka, uzvišenoj pesmi srpske istorije i patriotizma, Šapčani su zastali s posebnim pijetetom. Čuvenom čačanskom bitkom su od 8. maja do 6. juna 1815. komandovali knez Miloš Obrenović i njegov brat Jovan, a junaštvom se istakli Lazar Mutap, Jovan Dimitrijević Dobrača, Nikola Milićević Lunjevica (deda buduće srpske kraljice Drage). Pokolenja svedoče da su Srbi oslobodivši Rudnik udarili na tursku posadu u Čačku, a gospodar Jovan sa svojim ljudima zaposeo Ljubić. Sulejman-paša je iz Beograda poslao svog zamenika ćehaju Imšir Ćaja-pašu sa više od 5.000 konjanika, i oni su 6. juna sa leđa udarili na 1.500 ušančenih ustanika. Položaj Srba se popravio tek kada su pritekli Posavci i ljudi iz drugih krajeva, a knez Miloš u pomoć poslao svoje konjanike.

Istorija svedoči i da je u krvavom Boju na Ljubiću nadmoćna turska ordija razbijena, Avram Petronijević vođi ustanka prosledio Kara-Mustafinu glavu, Miloš se uzvisio u očima Srba, a narod dobio samopouzdanje i masovno se digao na oružje. Najznačajnija bitka u Drugom srpskom ustanku posebno je proslavila Tanaska Rajića, Karađorđevog barjaktara i Miloševog tobdžiju, koji je poginuo braneći topove u podnožju brda. Kao div-junaka njega slavi Narodni pevač, a Čačani ni u 21. veku ne zaboravljaju da mu se Knjaz poklonio neposredno pred svoju smrt.

Spomen-kompleks, posvećen hrabrim ustanicima, ratnicima, borcima i događajima iz ratova za oslobođenje Srbije u 19. i 20. veku, šabačko Društvo prijatelja Hilandara dočekao je suncem okupan. Na tom znamenitom mestu, kulturnom dobru od izuzetnog značaja, dominira granitni spomenik podignut u slavu Tanaska Rajića i Drugog srpskog ustanka, idejno rešenje vajara Milovana Krstića. Na nizbrdici ispred visokog obeliska sa frizom u bronzi uzdiže se slavoluk izginulima u balkanskim i svetskim ratovima, među kojima su i pripadnici Crvene armije. Tu je i nova crkva čiji je patron sv. knez Lazar, ukrašena ornamentima preuzetim iz manastira Sv. arhangela kod Prizrena, zadužbine cara Dušana, iz takozvanog Prizrenskog patosa. A u hramu na brdu, koje slavi ljubav i nudi veličansten pogled na Čačak i Zapadnu Moravu, spremalo se krštenje malene devojčice.

U ženskom manastiru Vavedenje, smeštenom na ulasku u Ovčarsko-kablarsku klisuru, Šapčani su potom upali sveće i pomolili se za zdravlje živih i duše upokojenih. Svetinja posvećena jednom od pet velikih Bogorodičinih praznika, uvođenju trogodišnje Deve Marije u jerusalimski hram, jedna je od pet sa desne strane puta koji u moravičkoj Svetoj gori vodi od Čačka. Predanje kaže da su je u 12. veku na obali Morave ispod Ovčara osnovali otac i sin, sv. Simeon Mirotočivi i sv. Sava. Prvi put je pomenuta u turskim tefterima 1528. godine, a više puta je pustošena, rušena i obnavljana. Za vreme Velike seobe Srba opustela je, a da su naspram manastirskog hrama bile ruševine srednjovekovnog utvrđenja pokolenjima je otkrio Feliks Kanic.

Iz Vavedenja Šapčani su se uputili u Blagoveštenje, drugu od deset duhovno živih svetinja u Ovčaru i Kablaru. Pešačeći duž Morave do Ovčar Banje zastali su kraj mesta gde je bio viseći most koji se 13. oktobra 2022. srušio, kada se sa jedne strane otkačila sajla a među onima koji su pošli u manastir Jovanje dvoje je poginulo i 10 povređenio. Znatiželjno su razgledali stubove nosače nekadašnjeg mosta, pa nastavili svoj put. Manastirki kompleks zatekli su u velikoj obnovi, i saznali da su sv. Nikolaj srpski i sv. patrijarh Pavle velikim slovima upisani u njegovu istoriju. U vreme stolovanja Eparhijom žičkom vladika Nikolaj Velimirović tu je svake godine organizovao Blagoveštenjski sabor, koji je bio od ogromnog značaja za Bogomoljački pokret. Blaženopočivši patrijarh Pavle u toj svetinji se podvizavao i 1947. završio svoj iskušenički staž, a potom – kao patrijarh srpski – svakog leta dolazio i tokom godišnjeg odmora duhovno i telesno ukrepljivao.

Istorija Blagoveštenja bogata je i burna. Manastir je podignut u 12. stoleću, ali su ga Turci do temelja srušili i zalaganjem igumana Nikifora i vernog naroda obnovljen je tek početkom 17. veka. Jedan je od najlepših u Srbiji, a ponosi se čudotvornom ikonom Bogorodice Putevoditeljke iz 1602. godine. U manastirskoj crkvi su i ikonostas u duborezu i živopis iz 1635, a s obzirom da su nastali istovremeno pretpostavlja se da su delo zografa Mitrofana i njegovih saradnika. Originalno blagoveštenjsko Raspeće, zbog izuzetne umetničke vrednosti i kao deo srpske kulturne baštine, čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu.

Iz Blagoveštenja šabački Hilandarci otišli su u Nikolje, manastir u selu Rošci u blizini Ovčar Banje. Vuk Stefanović Karadžić je 1820. boraveći u Ovčarsko-kablarskoj klisuri za svetinju posvećenu mirlikijskom čudotvorcu sv. Nikoli zapisao da se ne zna čija je zadužbina, ali da se vatra u njoj nikada nije gasila, da nikada nije bila pusta i da je u „stara vremena imala i po trista kaluđera“. Pouzdano se zna da je u vreme ustanka Miloš Obrenović tu čuvao svoju porodicu, a nadgrobna ploča kraj manastirske crkve otkriva da je tu umro njegov petogodišnji sin Petar. Srpski Knjaz je manastiru poklonio vodenicu i 1817. u porti podigao konak, koji i danas nosi njegovo ime.

Pre Drugog svetskog rata Nikolje je imalo gotovo 280 hektara obradive zemlje i šume, ali je manastirska crkva sasvim mala. Ulaz u hram je sa južne strane, a u porti je očigledna vredna ruka sestrinstva. Hrišćansku toplinu monahinja i iskušenica osetili su i šabački Hilandarci, jer su pod venjakom odmah posluženi vodom iz bunara, ratlukom i domaćom kafom. Okrepili su se i predahnuli na planinskom vazduhu, uz žubor Morave. Uživali su u carstvu mira, u  kojem su spokojno šetali psi a na leđima velikog belog bernandinca dremala mačka i demonstrirala ljubav mačjeg i psećeg roda. A igumanija Jelisaveta, potom je u hramu majčinski prigrlila goste iz Šapca i održala čas pouke o molitvi pre čitanja svetih knjiga, Novog zaveta, Jevanđelja i Psaltira.

Iz ovčarsko-kablarskih svetinja, punog oka i srca, Šapčani su se uputili kući. U Mrčajevcima, međutim, zastali su zbog Kupusijade i uprkos kiši uživali u gurmanskom kupusu – za jelo i poneti.

Tekst i foto: Živana Vojinović

Naslovna fotografija: Šapčani u Blagoveštenju

Na Kupusijadi
U hramu posvećenom sv. Nikoli
Predah uz ratluk i kafu
Porta manastira Nikolje
Spomen-kompleks na Ljubiću
Pogled na Čačak
U hramu sv. kneza Lazara
Na ulazu u Vavedenje

NASLOVNA STRANA

Podrinske

© 2020 Podrinske

Kolumne

  • Isidora Kovačević
  • Đorđe Mijailović
  • Dragan Eraković Coka
  • Branislav Sekulović
  • Mali Đokica
  • Prof. Paja Labud
  • Dragan Karalazić

Pratite nas

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Bez rezultata
Pregled svih rezultata
  • Naslovna
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Sport
  • Region
    • Loznica
    • Ljubovija
    • Bogatić
    • Vladimirci
    • Mali Zvornik
    • Koceljeva
    • Krupanj
  • Projekti
    • Glineni golubovi
    • Zajednički glas ZA slobodu medija
    • Mediji kao kritičke oči i uši građana, ili…?
    • Penzija nije kraja života već novi početak
    • Lomio sam vetru krila
    • Bez žena nema opstanka sela
    • Šabac, grad Jevrema, Luke, Vinavera i naših potomaka
    • Mladi na selu
    • Šabac moj grad
    • Moja škola
    • Lični pratilac – najdivniji, najhumaniji i najzahtevniji posao
    • Penzioner
    • Moje pare – moji snovi
  • Kolumne
    • Đorđe Mijailović
    • Isidora Kovačević
    • Branislav Sekulović
    • Prof. Paja Labud
    • Mali Đokica
    • Dragan Karalazić
    • Rade Đergović
    • Dragan Eraković Coka
    • Siniša Mozetić
  • Hronika
  • Zanimljivosti
  • Razno
    • Hanibal Kovač
    • Stevan Matić
  • Kontakt

© 2020 Podrinske