Na današnji dan, 29. maja 1879. godine, u Ohridu rođen je Kosta Abrašević, pesnik čije ime je, danas, mnogo poznatije po imenu mnogih Kulturno-umetničkih društava nego po pesmama. Abrašević je bio rodonačelnik srpske proleterske poezije, a njegovi stihovi smatrani su veoma značajnom pesničkom pojavom među tadašnjim jugoslovenskim proletarijatom. Pisao je pesme koje odišu buntom i nezadovoljstvom položaja vladajućeg u odnosu na nepovlašćeni sloj stanovništva. Živeo je nepunih 19 godina.
Otac mu je bio Srbin a majka Grkinja koji su se 1888. godine iz Ohrida doselili u Šabac. Prva tri razreda gimnazije Kosta je završio u Ohridu, međutim, kada se doselio u Šabac dotadašnji uspeh mu nije bio priznat, pa je morao da krene ispočetka. Završio je pet razreda gimnazije u Šapcu. U to vreme počeo je da koristi očev nadimak Abraš kao prezime.
Razboleo se 1887. godine, te se par godina lečio u Banji Koviljači. S vremenom je bio sve slabiji da bi preminuo sa nepunih 19. godina, 08. januara 1898. godine, u Šapcu (Kraljevina Srbija). Nije stigao da se oženi, ali je ostalo zapisano da je bio jako zaljubljen tokom školovanja u gimnaziji.
Sahranjen je na šabačkom Kamičkom groblju na kojem se i nalazi spomenik u obliku stuba bez kapitela. Istoričari književnosti tvrde da je do svoje 17. godine pročitao sve što mu je palo pod ruku, zato i ne čudi što njegove pesme, iako pisane u ranom dobu, imaju zrelost i težinu. Grupa velikoškolaca je 1903. godine objavila njegovu zbirku pesama, a te pesme prevođene su na rumunski, mađarski, albanski i ruski jezik. Neke njegove pesme su i komponovane.
U njegovu čast 12. novembra 1905. godine u Beogradu osnovana je prva Samostalna radnička umetnička grupa „Abrašević“ koja je imala viziju da pesnikove ideje sprovede u delo. U decembru iste godine i u Šapcu je osnovano Kulturno umetničko društvo „Abrašević“.
Godinama je ovo Društvo na dan rođenja Koste Abraševića, u njegovu čast, održavalo svoj Godišnji koncert koji je zbog brojnosti Društva, i po članstvu i po sekcijama, trajao i po nekoliko dana na radost brojnih Šapčana. U Velikom parku bila je postavljena njegova bista kao znak poštovanja i sećanja na prerano preminulog mladog pesnika.
U poslednjih nekoliko godina ova tradicija je, na žalost, prekinuta a u Velikom parku stoji samo postament sa njegovim izbledelim imenom jer je neko ukrao bistu.
Na veliku sramotu svih onih koji ovom Društvu pripadaju ali i svih nas koji smo mu nekad pripadali.
Ivan Kovačević
