Izborna krađa u Šapcu i novi izbori 

Sunovrat demokratije i pravnog sistema

Prošle godine, petog septembra, održani su ponovljeni izbori na 27 biračkih mesta. Prethodno je na izborima 21. juna, Gradska izborna komisija, poništila izbore na svih sto biračkih mesta, ali je to Upravni  sud u Novom Sadu preinačnio za trećinu manje. To je  i vidan pokazatelj svih mogućih izbornih marifetluka naprednjaka, od plaćenih glasova, pritisaka na birače, bugarskih vozova i sličnog, što normalne države ne poznaju stotinak godina. Uprkos svemu tome razlika između liste Aleksandra Vučić, što nikako nije smelo da se dogodi da bude nosilac liste na lokalnim i parlamentarnim izborima, bila je 880 glasova više od prodemokratskih lista. No, onda dolazi klasičan primer državnog pritiska, sam predsednik države izjavljuje da je vanredno stanje u Šapcu uvedeno da Nebojša Zelenović ne bi priznao poraz. U tome asistiraju odbornici SNS koji ne glasaju za uvođenje vanrednog stanja zbog pandemje. Brojke govore da je u prvom talasu pandemije, pre izbora 21. juna, u Šapcu bilo 75 obolelih i dva smrtna slučaja, a u drugom talasu oko dve hiljade obolelih i 42-oje umrlih. Sedam dana pre ponovljenih izbore ukinuto je vanredno stanje, ali je i na njima GIK poništio izbore na 20 mesta. Po poznatom scenariju Upravni  sud poništava izbore na pet mesta, a na ponovljneim izborima, u trećem krugu, trećeg oktobra, takođe su usledile na neregularnosti. Onda naprednjčaka klika pribegava naisilnom ulasku u prostorije Gradske uprave, policija ne može da garantuje sigurnost  članova GIK, i polovina od njih podnosi ostavke. Po slovu zakona GIK više ne može da odlučuje jer nema kvorum, ali onda se pronalazi rešenje o novom članu, kome je prethodno oduzeto pravo da učestvuje u radu ovog tela. Takođe, Upravni sud  sud nije odgovrio na sve žalbe liste Nebojše Zelenovića, a pogotovo se debelo ogrešio Ustavni sud koji ni od prve ustavne žalbe, u aprilu mesecu, a kasnije i još petnaestak, uopšte nije razmatrao ove žalbe, iako bi po zakonu to hitno trebalo da učini. Zapravo mnogi se pitaju šta radi taj Ustavni sud, najviši i najznačajniji u državi,  kad nije regaovao ni na potpisivanje Briselskih sporauzma ili smanjenje penzija, koje je stečeno pravo. S druge strane javnost nema uvida  u to  šta 15 ustavobranitelja, navodno uglednih pravnika,  radi za visoku platu. Nije se proslavilo ni tužilaštvo, štaviše. Od nekoliko desetina krivičnih prijava za krađu izbora u Šapcu, potkrepljenih dokazima, tužilaštvo  nije našlo za shodno da uopšte razmatra ove teške kriminalne radnje, za koje slede višegodišnje zatvorske kazne.  U svemu tome pokazalo se da ni policija ne radi svoj posao, jer su se pred njenim službenicima šetkali dokazani kriminalci, u blizini pa čak i na samim biralištima. .

I već na proleće očekuju se novi izbori. Krađa izbora ovde se smatra kao nešto uobičajeno, a postoje jasni zakoni da mediji ne smeju da favorizuju vladajaće stranke a diskriminišu opoziciju;  da je pritisak na birače krivično delo; da se kažnjava javno glasanje ili glasanje za druge kao i kupovina glasova. Već sada je jasno, u pregovrima vlasti sa delom opozicije koja neće strane posrednike, da nema nikakvih ustupaka, čak ni pridržavanja zakona ove države.  Režim,  odnosno Aleksandar Vučić,  neće podelu izbora na predsedničke, parlamentarne,  beogradske i lokalne; nema oslobađanja medija, pre svega RTS, a ni prekidanja   predsedničke kampanje, na primer  podelom po sto evra penzionerima u februaru, što je klasično potkupljivanje birača ali novcem poreskih obveznika. Ni sudstvo ni tužilaštvo ne odstupa od  svoje podaničke uloge, a najnoviji je primer da gospođica koja je u Ubu javno glasala za druge, nagovarala birače i slično, nije uopšte odgovarala za ova krivična dela. Očekuje se dolazak evropskih parlamentaraca, sredinom septembra, sa njihovim predlozima, što bi značilo minimum demokratskih i ravnopravnih uslova. No, ovde je pitanje kako to obezbediti, jer velikom broju, a pre svega predsedniku Vučiću, slede kaznene mere ako izgube izbore, na primer, o svakodnevnom kršenju Ustava, a tek za one koji su debelo iskoristili poslovanje sa državom. U svemu ovome pokazalo se da su izbori u Šapcu bili lakmus papir, gde je i laicima jasno  učešće kriminalaca kao i brojnih nedozvoljenih radnji. I opet, to je bila do sada najžešća bitka prodemokratskih snaga sa naprednjacima i kriminalcima u sprezi, naravno, sa državom.

D.Eraković

Exit mobile version