Grad Šabac se odužio Jevremu Obrenoviću

Postavljanje spomenika zakazano za sutra

Postavljanje spomenika Jevremu Obrenoviću, koji je Šapcu ostavio urbanističko, ali i nasleđe u pogledu sistema vrednosti, obrazovanja i kulture življenja, zakazano je za sutra. Idejno rešenje Vladimira Tovića realizovano je posle 15 meseci napornog rada, a komisija u sastavu: član Gradskog veća zadužen za kulturu i akademski slikar Igor Marsenić, vajar Dragana Rusalić i istoričar Branislav Stanković, odabrala ga je u konkurenciji od 28 autora.

Obrazovanje i duhovnost kao važan faktor u razvoju društva

-Kasnimo sa ovim sigurno 120 godina, ali sam ponosan što sam deo generacije koja će odužiti svoj dug prema čoveku koji je stvorio ovaj grad. Skulptura simboliše sve što je važno za grad i govori o nama. Jevrem nije bio Šapčanin, govoreći jezikom ovog vremena on nije imao ličnu kartu iz Šapca. Došao je u ovaj grad, stvorio ga- ulice, institucije, ostavio nasleđe kojim se ponosimo, arhitektonsko i urbanističko, ali i sistem vrednosti- otvorenost, pogled ka velikom svetu, obrazovanje. To nas definiše kao građane- istakao je Marsenić na konferenciji za novinare u utorak u Gradskoj kući.

Pre četiri godine odabrano je rešenje za koje se smatra da najbolje karakteriše vrednosti i epohu kojoj je Jevrem pripadao, delo akademskog vajara Vladimira Tovića. Ideja autora da u levoj šaci drži knjigu bila je prelomna da se komisija odluči za njega, zato što je mali broj velikih figura u društvenom životu Srbije koje prikazuju obrazovanje i duhovnost kao važan vektor u razvoju društva i da to ne mora nužno da bude oružje, objasnio je Marsenić.

Autor je naveo da  mu je drago da je prihvaćena njegova zamisao da skulptura bude veličine 4,14 metara, jer je prostor zahtevao takve dimenzije. Spomenik je od bronze, glava je podignuta i karakter portreta je drugačiji nego na prvobitnoj skici.

-Razlika između skulptura od tri i četiri metra je kao da napavite šupu ili soliter. Najsrećniji sam što sam uspeo da realizujem ideju i nacrt. Svakim korakom sam bio zadovoljniji i uspeo sam da na velikoj skulpturi ostvarim kvalitativne elemente koji ne zaostaju za prethodnim skicama. To se ne dešava tako često, da uspevate da uradite monumentalnu skulpturu, a da zadrži kvalitete prethodne skice. Zahvalan sam članovima komisije koji su dobrim predlozima pomogli da skulptura kvalitativno bude na tom nivou- naglasio je Tović.

Ključna tačka u istoriji grada

Umetnička livnica Dragana Ljubisavljevića iz Kovina uradila je zahtevan posao u dogovoru sa autorom i odliv odražava njegovu zamisao. Autor rešenja za postament i veze za prostor ispred Doma vojske je arhitekta zaposlena u Gradskoj upravi Marijana Vasić Gavrilović.

Zbog postavljanje spomenika, očekuje se zatvaranje saobraćaja u prepodnevnim satima, od kružnog toka kod Medicinske škole do kružnog toka kod „Tržnice“. Nakon toga predstoje fini radovi na postamentu i slovima. Ukupna vrednost realizacije celokupnog projekta je oko 50 hiljada evra.

Stanković je rekao da je počastvovan što je bio deo tima koji je učestvovao u realizaciji izuzetno značajnog projekta za grad.

-Verujem da u istoriji gradova postoje ključne tačke i verujem da je ovo jedna od prelomnih tačaka u istoriji grada, a to će se pokazati u vremenu koje dolazi. Čast mi je što sam deo generacije koja je učestvovala u postavljanju i izradi projekta, jer imamo s čim izaći pred Miloša. Čekali smo skoro dva veka da se to dogodi, ali dogodilo se u ovom trenutku. Nikad nije kasno da greške iz prošlosti budu ispravljene. Jevrem je udario temelj današnjeg grada koji postoji od kraja 15. veka. Današnji Šabac ne bi bio ovakav bez njegove vizije. Uveren sam da će svi Šapčani biti zadovoljni rešenjem i još više ponosni na svoj grad nego do sada- podvukao je Stanković.

Član Gradskog veća izrazio je uverenje da će postavljanje spomenika promeniti način na koji Šabac funkcioniše i da će ta tačka na kojoj se on nalazi postati budući centar grada, što će biti malo odstupanje u odnosu na centar koji je Jevrem formirao pre 200 godina, a to je raskrsnica ulica Masarikove, Cara Dušana i današnje Gospodar Jevremove.

Dragana Dimitrijević

Exit mobile version