Globalne lekcije iz ugroženog novinarstva

Autor: Martin Baron

Svake godine tokom moje novinarske karijere, od skoro pola veka, znao sam samo za propadanje novinarstva u Sjedinjenim Državama.

Kada sam počeo sa poslom 1976. godine, ljudi su govorili da je američko novinarstvo u „pozlaćenom dobu“. Postojali su The New York Times, The Washington Post, mreže i vodeće stanice koje su posedovale resurse i odlučnost da izazovu vlast. Naš rad je doveo do istrage i svrgavanja predsednika, prisilio visoke državne zvaničnike da podnesu ostavke i osigurao da će ljudi na najvišim nivoima vlasti odgovarati. Ali već tada su poslodavci koji su nas podržavali prepoznali da vlada neće zauvek tolerisati toliku kontrolu. Oni su predviđali odmazdu i zato su preduzimali mere predostrožnosti.

Zahvaljujući Prvom amandmanu, američki novinari i građani su u boljem položaju nego većina drugih. Naša ustavna zaštita slobode izražavanja i štampe je među najjačima na svetu. Naš pravni sistem je neprijateljski nastrojen prema zakonima o kleveti. Naši sudovi redovno brane nezavisnost štampe. Naši zakoni obavezuju vladu da objavljuje dokumenta i informacije koje žele da zadrže u tajnosti. Naši sudovi su nas podržali kada smo objavljivali informacije koje je vlada označila kao strogo poverljive. Nismo savršeni, ali smo imali zaštite koje su druge zemlje mogle samo da požele.

Ipak, i kod nas postoji dugogodišnja istorija neprijateljstva prema slobodnom novinarstvu. Predsednici su vodili rat protiv nas. Novinari su hapšeni i zatvarani. Pojedini su ubijeni zbog svog izveštavanja. Vlasti su često pokušavale da nas ućutkaju, da nas diskredituju, da nas zastraše. A to je sada posebno očigledno. Predsednik Donald Tramp je ocrnio štampu kao „neprijatelja naroda“. On i njegovi saradnici su nas nazvali „lažnim vestima“ i „korumpiranim“. Novinari su fizički napadani, a retorika predsednika je ohrabrila te napade.

Napadi na novinare dešavaju se u raznim oblicima i širom sveta. U Turskoj su novinari hapšeni i zatvarani. U Rusiji su otrovani ili ubijeni. Na Filipinima su ubijani. U Meksiku i Srednjoj Americi su masakrirani. U Saudijskoj Arabiji jedan kolumnista The Washington Posta je brutalno ubijen i raskomadan. Svuda u svetu oni na vlasti pokušavaju da uguše slobodu štampe.

Vidimo kako lideri u demokratskim državama preuzimaju autoritarne taktike. U Mađarskoj i Poljskoj, vlasti kontrolišu većinu medija, a nezavisni se bore za opstanak. U Velikoj Britaniji vlasti su zaplenile laptope od novinara i prisilile ih da predaju informacije koje su želeli da zaštite. U Australiji su policijske racije upale u redakcije.

Američki predsednik Donald Tramp i njegovi saveznici su upravo takvu vlast prepoznali kao uzor. A to je razlog zašto su osnivači SAD-a zaštitili Prvim amandmanom Ustava slobodu izražavanja i štampe. Džejms Medison, glavni autor, jasno je objasnio da uloga štampe jeste da „pokaže ljudima njihova prava i da ih upozori na uzurpiranje tih prava od strane vlasti“.

Dakle, novinari imaju poseban zadatak – da istražuju i izveštavaju, da zahtevaju informacije, da razotkrivaju skrivene činjenice, da iznesu na videlo zloupotrebe i korupciju, da budu budni čuvari. Ljudi na vlasti nas nazivaju neprijateljima jer zahtevamo odgovornost, ali upravo zato nas građani moraju braniti. Njima treba ta informacija, a ne propaganda.

U eri kada su svi na internetu, mnogi su se uverili da im profesionalno novinarstvo više nije potrebno. Ali profesionalni novinari obavljaju posao koji je skup, težak, često opasan i prepun pritisaka – i bez toga građani gube moć da drže vlast odgovornom. Oni na vlasti žele poslušno stanovništvo, ali demokratsko društvo može opstati samo uz informisano.

Iako su vlade širom sveta udružene protiv slobode izražavanja, nadam se da će građani postati još odlučniji da brane tu slobodu. Nadam se da će razumeti da njihov glas zavisi od toga da novinari nastave svoj posao. I da će shvatiti da su prava građana u opasnosti kada prava novinara budu ukinuta. Ako novinari izgube slobodu, gube je i građani.

 

Martin Baron je bio izvršni urednik lista „Vašington post“ od 2013. do 2021. godine, a prethodno je obavljao glavnu uredničku poziciju u časopisima „Boston gloub“ i „Majami herald“.

 

Ovaj članak je naručen povodom obeležavanja Svetskog dana vesti, svetske kampanje koja ističe suštinsku ulogu novinarstva u pružanju činjenica i jasnoće.

Exit mobile version