Fiskalizacija na pijacama

Pijačni prodavci se bune, mali privrednici već zatvaraju radnje:

Na praznik rada 1. maja svi koji rade i nešto prodaju, moraće da imaju novu fiskalnu kasu. Pijačni prodavci i mali privrednici danima protestuju, a nadležni se ponašaju kao da i ne postoje. Ko se prilagodio, ko se buni a ko prihvatio realnost i zatvorio radnju?

Šabački vašar u malom. Jedan od pijačnih dana u gradu na Savi. Pijaca bandera, neko nešto kupuje, većina samo razgleda i ni jedni ni drugi za to ne dobijaju fiskalni račun. Prodavci na pomen fiskalne kase odmahuju rukom, a oni koji pristaju da pričaju, kažu da će za mesec dana biti mrtvih – finansijski.

„Imam radnju već dvadeset godina, na pijaci radim i ovo je za nas, što kažu ekser u mrtvački kovčeg. Završeno je, ja moram da gasim firmu, da ne radim, a fali mi dve godine do penzije, ja ne mogu da opstanem sa tim. I ovako nema naroda, idem na tri pijace nedeljno, takvo rešenje imam dobijeno od države i sad me teraju da radim šest dana nedeljno koje ja ne mogu da ispunim ni pod kojim uslovima. Radno vreme nam je od 8 do 12, a kad bi imao kasu, morao bih da je palim u 7 i gasim u tri. Jednostavno država mi zabranjuje da radim, ja nemam kako drugačije da se izrazim. Da li je interes da neko ostane bez posla nemam pojma, jednostavno kasa na pijaci je nemoguća“, navodi Stojan Teodorović, radnik na pijaci.

Stojan Teodorović

Moguće ili nemoguće, izvesno je da će kase biti u upotrebi. Jedino neizvesno jeste da li će pijaca tada i postojati.

„Vodu nemam, gde da operem ruke, brišem vlažnom maramicom. I hoće da mi uvede fiskalnu kasu, na osnovu čega? Šta ja to imam ovde? Bije nas i vreme i nevreme, mi prvo kad dođemo ovde gledamo u oblak, kako će nam vreme biti. Radimo tri dana, a traže da radimo šest. Ne radim šest dana jer ne mogu da radim, nemam pijacu taj dan“, kaže Milena Teodorović radnica na pijaci.

Milena Teodorović

Prodavci slikovito objašnjavaju, fiskalne kase ne prihvataju, kažu da će postati socijalni slučajevi.

„Moramo da siđemo s pijace i da živimo od ničega. Ja hoću onda da napravim neki urnebes da me neko odvede u zatvor da u zatvoru proživim. Imaću lepo da pojedem i popijem, neću imati nikakve dažbine, biću dobra i slušaću, nek me osude doživotno, ovako više ne može da se živi i završena priča. Čemu vodi da 10, 15 hiljada ljudi ostane bez posla, bez para i bez igde ičega. Ko mene sada da zaposli u 55 godina, kome ja trebam“, pita Milena Teodorović.

Da nikome ne trebaju, uverili su se i u Udruženju Kreativna industrija Šabac. Nekada su ručne radove prodavali u svojoj maloj radnji. Danas, fiskalizacija je i njima donela novitete. Ključ u bravu.

„Sa ovim novim promenama, mi ne možemo da funkcionišemo bez fiskalne kase, a nama je to tehnički neizvodljivo. Ne možemo da napravimo ulazne cene za ručne radove, ne može se sve staviti na papir i izračunati koja je ulazna cena. Druga stvar, povećavaju se mesečni troškovi održavanja te fiskalne kase, internet, šta ja znam. Onda, u udruženju ima žena koje nisu u mogućnosti, tehnički su nepismene da bi radile na fiskalnoj kasi. Ova fiskalizacija je dovela da mi moramo da zatvorimo radnju“, kaže Tanja Urošević iz udruženja KIŠA.

Tanja Urošević

Najgora sudbina pogodila je kreativnu industriju. Tu nije kraj, ugašenih će biti još.

„Na taj način, mnogim malim, sitnim zanatlijama je uskraćena mogućnost da iskažu svoju kreativnost a samim tim i da zarade novac. U našem udruženju ima žena raznih socijalnih statusa, tako da je to velika šteta. Evo na primer u ovoj ulici ja prolazim svaki dan, videla sam da je i obućar zatvoren i krojač zatvoren, tako da nismo samo mi ugroženi već i svi ostali“, navodi još Tanja Urošević.

Velika većina malih privrednika, i dalje nema kasu i to će dovesti do velikih problema u narednom periodu navode iz firmi koje se bave distribucijom fiskalnih uređaja.

„Većina malih privrednika koji do sada nisu imali kasu još uvek nisu ušli u proces „E fiskalizacije“, a oni koji stari fiskalni uređaj treba da zamene, to nisu uradili. Tehnički, imamo još manje od mesec dana da to završimo, što znači da već sada strahujemo od „zagušenja“ prilikom aktivacije novih uređaja, jer je to proces koji traje“, ističu iz Kompanije Galeb.

Do tada, i dalje će biti aktivno popularno cenjkanje na pijacama. Dok se ne pojavi QR kod koji će to onemogućiti.

Đorđe Mijailović

Exit mobile version