Cilj izmena Krivičnog zakonika je da se novinari zaštite od pritisaka, ali moramo biti oprezni

Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka NUNS-a

Do zaključenja ovog broja nije poznato da li je usvojen zahtev za produženje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali je sastanak Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara planiran za četvrtak, 3. novembar, pa se pretpostavlja da će to biti jedna od tema.

-Nismo obavešteni o produžetku roka za javnu raspravu, a ona je zvanično završena 27.oktobra, kako je i planirano. Mi smo podneli neke naše amandmane i mišljenja za javnu raspravu. Dobila sam informaciju da je sastanak Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara kojim predsedava premijerka Ana Brnabić zakazan za četvrtak u 14 sati. Mi smo iz te radne grupe izašli u martu. Nadam se da ćemo nakon tog sastanka znati malo više, jer se inicijativa za izmenu Krivičnog zakonika prebacila sa Stalne radne grupe na Radnu grupu za bezbednost i zaštitu novinara- objašnjava generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Tamara Filipović Stevanović.

Pojavile su se primedbe na član 149 stav 2, u kom se navodi da će se „kaznom iz stava 1. kazniti i ko neovlašćeno spreči ili ometa objavljivanje putem medija informacije od javnog značaja, ili ko zbog objavljivanja takve informacije ili mišljenja grubim vređanjem ili zalostavljanjem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajno ugrozi spokojstvo lica koje je informaciju il mišljenje objavilo“.

-Taj član je, po mišljenju mnogih, davao prostor za zloupotrebu. Nije inicijalno zamišljen kao takav, zamišljen je kao dodatna zaštita za novinare od pritisaka kojima su izloženi, a koji ne spadaju pod krivična dela. Međutim, sa različitih strana smo čuli mišljenja da to može možda da bude protumačeno drugačije. Iz tog razloga smo mi u javnoj raspravi rekli da nismo za usvajanje takvog člana i da predlažemo da se malo više promisli da li je zaista dobro sročen ili nije, da to zahteva dužu debatu. Dali smo još nekoliko naših amandmana, jer smo pre tri godine radili analizu Krivičnog zakonika i sada se ukazala prilika da to predočimo, ali videćemo šta će biti- napominje Filipović Stevanović.

Kada je u pitanju ugrožavanje sigurnosti novinara i član 138, NUNS je predložio da se tu doda poseban stav koji štiti osobe koje obavljaju posao u javnom interesu u okviru javnog informisanja. Podseća da su iz Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara izašli u martu, jer su zahtevali da ta radna grupa, inače osnovana za podizanje nivoa bezbednosti novinara, izda saopštenje kojim će osuditi kriminalizaciju kolega iz „KRIK-a“, ali se to nije dogodilo.

-Konstatovano je da oni nemaju mandat da izlaze sa javnim saopštenjima, pa je premijerka onda osnovala novu radnu grupu koja će, kako su rekli, imati prošireni mandat da stvori tu atmosferu u kojoj je neprihvatljivo napadati novinare. U njoj se nalaze predstavnici ANEM-a i UNS-a. Ne znam koja će biti tema sastanka u četvrtak, ali pretpostavljam da će biti reči o Krivičnom zakoniku, to je sada najrelevantnija tema na polju bezbednosti novinara- smatra Filipović Stevanović.

Podseća da priča o izmeni Krivičnog zakonika datira od 2017. godine, kada je stvorena Stalna radna grupa za bezbednost novinara.

-Rađene su različite analize, i mi i OEBS smo radili na tome. Ta priča traje već duže vreme i osnovni cilj ovih predloženih izmena je bio da se zaštite novinari. Pojavila su se razmišljanja da to može biti zloupotrebljeno, ali sigurno nije bila ideja da se ljudi koji različito misle stave u neki dodatno lošiji položaj itd. Verujem da namera predlagača nije bila da to bude deo neke političke igre. Moguće je da se može protumačiti na drugačiji način, ne znam kako to može da se spreči. Znam da tvorac zakona obično daje mišljenje i sudije koriste to mišljenje pri presudama. Sve što ostavlja prostor za zloupotrebe, može biti zloupotrebljeno. Zbog toga moramo biti oprezni i zato smo  mi zahtevali da se produži javna rasprava i da se diskutuje u širem krugu čitava situacija- kaže generalna sekretarka NUNS-a.

Sve mogućnosti su, smatra, otvorene, i može se desiti da ceo predloženi tekst bude povučen, što ne bi bio prvi put. Činjenica je, zaključuje, da se ove izmene razmatraju pre izmena celokupnog Krivičnog zakonika koje će se dogoditi u narednoj godini.

D.Dimitrijević

Exit mobile version