Briga o čistijem vazduhu u Šapcu

smart

Prirodni gas osnovni energent

Za razliku od prethodnog perioda u Šapcu su znatno smanjena zagađenja vazduha. Posebno veliki zagađivači bili su tadašnji pogoni “Zorknih Mineralnih đubriva” i “Obojene metalurgije”, pre svega sumpordioksidom i fluorovodinikom, kao i toplane na mazut Šabačke bolnice i Hotela “Sloboda”. “Obojena metalurgija” više ne radi, dok su “Mineralna đubriva” prešla na drugu tehologiju, bolnica koristi gas kao energent a Hotel “Sloboda”, sa oko deset hiljada kvadrata, prešao je na vodenu pumpu. JKP “Toplana” koristi isključivo prirodni gas za oko 90 megavata kapaciteta postrojenja. Pri tom je rekonstruisana toplana u Benskoj Bari sa 24 megavata kao i jedna manja energana sa oko dva megavata koje su preuređene za korišćenje gasa umesto mazuta. JKP ”Toplana” zagreva oko 7.500 stanova kao i najveći deo javnih ustanova i preduzeća. Kao posebnu pogodnost daje popuste od 30 odsto za priključke na gasovodnu mrežu, a za sve one objekte koji su bliži od 50 metara od vrelovoda, i ispunjavaju tehničke uslove, pre svega izolovanost i upotreba termostatskih ventila, priključci su besplatni. Cilj je da se što više smanji  korišćenje uglja i drva u domaćinstvima, i to je bio osnovni uzrok povećanog aerozagađenja tokom nekoliko dana u decembru. U samom gradu i prigradskim naseljima postavljeno je oko 200 kilometara gasovodne mreže na koju je priključeno 3,100 korisnika. Mogućnosti priključenja ima još oko šest hiljada domaćinstava. U svemu ovome izuzetno važne su aktivnosti na termoizolaciji zgrada, jer je to već učinjeno za oko 1.700 stanova. JKP “Toplana” podigla je kredit od 2,5 miliona evra kojima pomaže domaćinstvima da termoizoluju zgrade, ugrade PVC stolariju i termostatske ventile, čime se smanjuje potrošnja energije za oko 30 odsto. Krediti se daju na 12 godina, i praktično se isplate u tom periodu. Ukupno će na ovaj način više od tri hiljade stanova biti termoizolovano.

Građani najviše primedbi imaju na fabriku “Eliksir Mineralna đubriva”. Ova fabrika primenjuje savremenu francusku tehologiju i propise koje važe u Evropskoj uniji. U zaštitu životne sredine ulažu više od milion evra. Za građane najvidljivija je perjanica na završnom emiteru, dimnjaku, ali to ne znači da se radi o opasnim materijama.

U Šapcu aerozagađenja se od nedavno mere pomoću najsavremenijih instrumenata koje je donirala Evropska unija. Ti rezultati očitavaju se u realnom vremenu, jer je prethodno trebalo po nekoliko dana ili sedmica da se dobijaju rezultati. U Srbiji, u Šapcu je najviše učinjeno na zaštiti čovekove okoline. Jedini je grad koji funkcionalno koristi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a godišnje se u Savu ubaci oko četiri miliona kubnih metara vode koja je 40 odsto čistija od rečne. “Eliksir grup” organizovala je odvoženje piritne izgoretine i sanirala deponiju u Orašcu. Ova izgoretina prodata je Kinezima, i čak na znatne transportne troškove Kinezi su ostvarili zaradu njenom preradom. Deponija u Orašcu bila je opasnost za zagađenje Save od teških metala, a 2000. godine desilo se da je probijen nasip gde se izlilo na tone piritne izgoretine. JKP “Stari grad” prikuplja sav otpad i smeće, kako u gradu tako i iz 50 sela. Jedan deo, što je retkost za Srbiju, koristi se kao reciklaža, tako da se umesto sto tona koje je dnevno bilo deponovano na bivšoj gradskoj deponiji, i to samo sa područja grada, od 2014. godine na  regionalnu deponiju u Sremsku Mitrovicu odvozi se oko 35 tona otpada. Za gradski i prigradski prevoz koristi se 60 autobusa  na prirodni gas, što pokazuje trajno opredeljenje za čistiju okolinu. Šapčani su protestvovali protiv izgradnje spalionice hemijskog otpada za koju su sredstva bila obezbeđena iz Evropske unija, a prestala je sa radom i nekadašnja “Zorkina” fabrika plastičnih masa gde je bilo lagerovano i do dve hiljade tona vinilhlorid monomera, vrlo opasne i toksične materije. Kao najveća ekološka opasnost bilo je curenje amonijaka iz vagon cisterne 1986. godine, ali srećom iscurele su manje količine amonijaka. U suprotnom, kako je tada konstatovao Krizni štab, Šabac bi doživeo sudbinu Bopala. Za vreme NATO bombardovanja u Savu je ispušteno oko 400 tona amonijaka, ali on u vodi nije opasan kao u vazduhu.

D. Eraković

Exit mobile version