„Abraševići“ igrali za opstanak kola

Koncert u Sportskoj hali „Zorka“ povodom godišnjice smrti Koste Abraševića

Povodom 120 godina od smrti Koste Abraševića, KUD „Abrašević“ Šabac organizovao je u petak u Sportskoj hali „Zorka“ zajednički koncert „Abraševića“ Srbije: „Plovi, plovi, moja lađo!“ Pred šabačkom publikom su nastupila kulturno- umetnička društva pod imenom „Abrašević“ iz Kragujevca, Bačke i Smederevske Palanke i domaćin iz Šapca.

Kako je istakao predsednik UO šabačkog „Abraševića“ dr Dragan Milovanović, posle dugo vremena, šabačko kuturno-umetničko društvo okupilo još nekoliko Društava koja nose isto ime.

Dr Dragan Milovanović
KUD „Abrašević“ Šabac, drugi folklorni ansambl

-Ove godine je 120 godina od smrti Koste Abraševića, koji je umro 8. januara. Ovo je prilika da se okupe „Abraševići“ iz cele Srbije kojih trenutno ima dvanaest. UNESCO je kolo kao nacionalnu igru Srbije uvrstio u nematerijalna kulturna dobra čovečanstva, ali odnos lokalnih vlasti i države prema amaterizmu je za nas nezadovoljavajuć i mi smo odlučili da napravimo asocijaciju „Abraševića“ koja će na sebe da preuzme odgovornost za očuvanje kola. Nacionalni ansambl „Kolo“ ne može da se poredi sa amaterskim kuturno-umetničkim društvima u Srbiji koja tu tradiciju čuvaju već 113 godina. Mi smo pozvali sva kuturno-umetnička društva sa imenom Koste Abraševića, jer je on Šapčanin, istina, rođen u Ohridu kao Kosta Hristić, ali je po ocu čiji je nadimak bio Abraš dobio prezime. Sahranjen je u Šapcu, živeo 19 godina i mi se smatramo jedinim autohtonim zastpunicima njegovog imena – poručio je dr Milovanović.

KUD „Abrašević“ Šabac, prvi folklorni ansambl

 

Finansijska podrška nedostaje

Umetnički rukovodilac izvođačkog sastava iz Centra tradiconalne kulture i umetnosti „Kosta Abrašević“ Bačka Palanka Darko Maksimović izrazio je zadovoljstvo što se porodica „Abraševića“ ponovo okuplja. Osnovani su ’76 godine, broje 300 članova, a među brojnim sekcijama imaju folklorni ansambl, dečije grupe, narodni orkestar i baletsku dečiju grupu.

Ljiljana Žihlavsk

Susreti važni za sve „Abraševiće“

Sekretar „Abraševića“ iz Bačke Palanke Ljiljana Žihlavski smatra da su takvi koncerti prilika da se deca druže, upoznaju i promovišu kulturu.

-Ovo je veličanstvena prilika, potrebno je da se jednom godišnje svi „Abraševići“ sretnu na drugom mestu. Počastvovani smo što smo u Šapcu, a želja nam je da se svi „Abraševići“ u našoj zajednici zaštite, jer nema toliko društava sa istim imenom kao što je slučaj sa našim – podvukla je Žihlavski.

Darko Maksimović i Saša Bogunović

-I ranije smo bili gosti Šapca i uvek smo bili lepo dočekani, tako da je ovo samo nastavak uspešne saradnje. Najbolja saradnja i koncentracija „Abraševića“ je upravo u Srbiji, gde neka društva postoje preko 100 godina pod tim nazivom koji ih čini prepoznatljivim. Naš „Abrašević“ 42 godine nosi to ime i nema tendencije, ni želje za promenom, mada su se prefiksi društva tokom godina menjali – od radničkog, do gradskog i sada Centra za tradicionalnu kulturu i umetnost. Uz uspone i padove, od prosečnog smo uspeli da postanemo ansambl vredan pažnje na ovim prostorima o čemu govore brojne diplome, nagrade, priznanja za najbolji dečiji ansambl, što Vojvodine, što Republike Srbije, do svih drugih, uključujući i turneje i gostovanja, nastupe pred domaćom i stranom publikom. Za sve ovo vreme, pola Palanke je prošlo kroz „Abrašević“ i bavilo se očuvanjem tradicionalne kulture i umetnosti – istakao je Maksimović i dodao da je to posebno važno zbog brojnih zajednica koje žive u tom mestu i okolini.

Problem im, kao i svima, predstavljaju finansije, zbog čega strahuju za opstanak. Od lokalne samouprave dobijaju 200 hiljada na godišnjem nivou, a samo troškovi struje iznose 400 hiljada dinara.

Odnos države prema amaterizmu mora da se promeni

CTKU „Kosta Abrašević“ Bačka Palanka

Kako ističe bivši umetnički direktor Centra tradiconalne kulture i umetnosti „Kosta Abrašević“ Bačka Palanka, sad direktor Srpskog kulturnog udruženja „Oplenac“ (Serbian Cultural Association Oplenac) iz Kanade Saša Bogunović, odnos države prema amaterskom stvaralaštvu mora da se promeni, jer ćemo u suprotnom ugasiti talente koji se bave našom tradicionalnom srpskom kulturom. 

-Žao mi je što sve u državi ide unazad. Uprkos tome, saradnja svih „Abraševića“ je odlična, ljudi se razumeju, pronalaze iste interese, pomažu se. Prijateljstvo koje se rodilo u zajednici „Abraševića“ nastavlja se podrškom i pravljenjem zajedničkih konecarata koji su mnogo važni za sredinu u kojoj se dešavaju, a i za kulturno-umetnička društva koja učestvuju, kao podstrek za dalji rad – poručio je Bogunović.

Direktorka Centra za negovanje tradicionalne kulture „Abrašević“ Kragujevac Zorica Milošević istakla je da se kao gradska ustanova kulture finansiraju iz lokalnog budžeta. Osnovani su 1905. godine i sa šabačkim su jedan od najstarijih „Abraševića“ u zemlji. U sastavu i

Zorica Milošević

maju školu narodnih igara, dečiji, omladinski i prvi izvođački ansambl. Pored toga, tu su i veliki narodni orkestar, pevači solisti i pevačka grupa „Arhaika“, koja neguje tradicionalnu pesmu, kao i pozorište mladih. Folklorna sekcija broji 600 članova u trogodišnjoj školi.

 

Srbija kasni za svetom

CZNTK „Abrašević“ Kragujevac

-Cilj nam je negovanje i očuvanje tradicije našeg naroda, jer znamo da jezik, tradicija i običaji čine identitet jednog naroda. Kolo je od izuzetnog značaja, jer određuje naš kulturni identitet. Ovo je naš pokušaj da se sastanu bar pet društava i da se odredi strategija kako nastupiti dalje i kako se boriti da se kulturno-umetnička društva održe. Situacija u celoj zemlji je teška i normalno je da se to odražava i na kulturno- umetnička društva. Planirali smo da se ovakvi skupovi održavaju bar jednom godišnje, ove godine u Šapcu, iduće u Kragujevcu ili nekom drugom gradu i da učestvuje što više društava pod nazivom „Abrašević“. Mi smo u specifičnoj situaciji u odnosu na druge, grad nam pomaže, imamo budžet, stalno zaposlene i to je pristojna suma za plate, sredstva za tekuće održavanje, nabavku nošnje, nove koreografije – objašnjava Miloševićeva.

Bojan Antić

Umetnički rukovodilac KUD „Abrašević“ Smederevska Palanka, osnovanog 1905. godine, Bojan Antić istakao je značaj takvih susreta za osnaživanje i međusobno zbližavanje porodice društava „Abrašević“. U prvim godinama, tamošnje kulturno- umetničko društvo, koje sada broji oko 200 članova u tri dečija, izvođačkom, dva veteranska ansambla (pored narodnog i tamburaškog orkestra, veteranske i mlade pevačke grupe), trpelo je represije tadašnje monarahističke vlasti, pa je menjalo ime, koje od ’45 godine ponovo s ponosom nosi.

KUD „Abrašević“ Smederevska Palanka

-Povod okupljanja je da ukažemo na veliki značaj Koste Abraševića i da se prisetimo njega i njegovog života na 120. godinu od njegove smrti. Imamo saradnju sa svim društvima koja nose ime Koste Abraševića i trudimo se da to podignemo na viši nivo, čak i formalno, i taj odnos je uvek prisniji od odnosa sa ostalim društvima koja ne nose to ime. Trudimo se da razvijamo kulturu i umetnost, pre svega našeg kraja, a onda i čitave Srbije. Iako je Smederevska Palanka mali grad, pre tri meseca osnovali smo sekciju u obližnjem selu, jer se pokazalo da deca imaju interesovanja za ovu vrstu umetnosti. Trudimo se da podmladimo ansambl, u Šabac smo došli sa prilično podmlađenim sastavom, jer nam je cilj prenos znanja i veština od starijih ka mlađima- naveo je Antić i dodao da, budući da je kolo priznato od strane UNESCO-a, Srbija kasni za svetskim institucijama.

Poseta Kostinom grobu

Na grobu Koste Abraševića

Loše vreme poremetilo je skoro sve planove koje su organizatori koncerta i druženja „Abraševića“ imali. Ipak, između dva pljuska delegacije svih prisutnih Društava posetili su grob mladog pesnika Koste Abraševića i položili cveće. Takođe, obišli su i zgradu na kojoj stoji tabla i gde piše da je u toj kući živeo, radio i umro Kosta Abrašević.

Ostaje žal što gosti nisu mogli da obiđu grad i uvere se u sve njegove lepote. Ali, ima vremena – nekom drugom prilikom.

Kao udruženje građana, po novom zakonu, finansiraju se sopstvenim sredstvima, od članarina, sva putovanja plaćaju iz svog džepa, a pomoć donatora i sponzora je nedovoljna. Voleo bi, podvlači, kad bi država prepoznala značaj njihovog opstanka i stala iza njih i dodaje da očekuje bolju podršku novog rukovodstva lokalne samouprave, budući da je predsednik opštine ranije bio njihov član, te da će prepoznati da je potrebno da se i drugoj deci omogući bavljenje folklorom.

Asocijacija „Abraševića“

Na radnom sastanku, koji je održan pre početka koncerta, rukovodstva „Abraševića“ razgovarala su o aktuelnom stanju u amaterskim društvima u Srbiji koja nose zajedničko ime, o očuvanju srpskog kola kao nematerijalne kulturne baštine čovečanstva ali i o sve bolnijim načinima finansiranja koja nisu zakonski regulisana pa su Društva prepuštena sama sebi da se dovijaju kako znaju i umeju.

Pokrenuta je inicijativa da se formira Asocijacija „Abraševića“, kojih u Srbiji ima šesnaest,  a koja bi trebala da se izbori za bolji status ovih kulturno-umetničkih društava, pre svega kod resornog ministarstva ali i kod lokalnih samouprava.

Orkestar KUD „Abrašević“ (Mikača, Sinobad, Gaja i Krale)

Zabava do jutra

Tradicionalno, posle svakog koncerta za sve učesnike priređuje se zabava i druženje. To je, ujedno, i prilika da se deca bolje upoznaju i uz dobru muziku i pesmu razvesele. Fantastični ansambl šabačkog „Abraševića“ koga su činili: Mikača, Gaja, Krale i Sinobad „sprečavali“ sve prisutne, koji su se te večeri našli u Sportskoj hali „Zorka“, ne samo da sede na svojim mestima nego i da kući odu do jutarnjih sati. Pljeskalo se, pevalo i igralo. A onda, kada se orkestar „umorio“ na scenu su stupili gosti iz Kragujevca i dodatno produžili zabavu na opštu radost.

 

 

Akademski slikar Željko Dragićević

Pohvale za Željka Dragićevića

Scenografiju (rikvant) za ovaj koncert naslikao je poznati akademski slikar Željko dragićević koji je i član Skupštine šabačkog “Abraševića”

D.Dimitrijević

Exit mobile version