Na 52. sednici Republičke izborne komisije, održanoj 11. oktobra 2026. godine, doneta je i Odluka o objavljivanju ukupnog broja birača u Republici Srbiji, za izbore za narodne poslanike Narodne skupštine, raspisane za 25. oktobar 2026. godine. A ona glasi da je ukupan broj birača u Republici Srbiji, na dan 9. oktobar 2026. godine, 6.450.523.
Thank you for reading this post, don't forget to subscribe!Ostaće nejasno da li je ova Odluka doneta po „šac“ metodi (žargonski izraz za procenu „od oka“ ili po slobodnoj proceni, bez preciznog merenja ili naučnih testova) ili je doneta po onoj narodnoj „što je babi milo to joj se i snilo“!? Ali, ono što je „i vrapcima na grani“ jasno da ovaj broj birača nema nikakve veze sa realnim stanjem. A kako ova, naprednjačka, vlast nije imala nameru da za vreme svoje dugogodušnje vladavine sredi i uredi birački spisak onda je sasvim normalno da on bude ovakav kakav jeste. Jer su ove brojke, upisanih birača, idealne za „muljanje“ svih vrsta i oblika kako bi se nelegitimna vlast Aleksandra Vučića i SNS-a produžavala u nedogled. Na njihovu sreću i radost ali na nesreću zemlje koju su okupirali i koju „svakim danom u svakom pogledu“, sve više uništavaju.
Naravno, ovo je sve moguće kada na čelu RIK-a, kao predsednika, imate Vladimira Dimitrijevića koji je na toj poziciji već deset godina. Inače ovaj gospodin bio je član Srpske radikalne stranke. Na parlamentarnim izborima 2008. godine bio je kandidat SRS za poslanika, ali kao 195. na listi nije ušao u parlament. Na lokalnim izborima te godine postao je odbornik u Skupštini opštine Stari grad. Ubrzo je prešao u novoosnovanu Srpsku naprednu stranku. Član je Republičke izborne komisije (RIK) od maja 2014. godine. Skupština Srbije imenovala ga je 12. avgusta 2016. godine na mesto predsednika RIK-a, umesto Dejana Đurđevića.
Takođe, sve je moguće i kad je, kao ministarka u Minarstvu državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije (sada u tehničkom mandatu), Snežana Paunović. Članica je Socijalističke partije Srbije od 1992. godine. Potpredsednica Glavnog odbora SPS je od aprila 2024. a prvi put je izabrana za narodnu poslanicu 2013, a potom i nakon izbora 2016, 2020. i 2022. godine. Rođena u Peći (KiM, koje mi imamo u srcu ali ne i u realnosti) a to joj je pomoglo da naplaćuje velike putne troškove iako živi u Beogradu.
U julu 2026. njena izjava da bi, da je bila na mestu Slobodana Miloševića, etnički očistila Kosovo 1998. godine, naišla je na burne reakcije javnosti ali bez posledica po nju.
Međutim, da sve nije tako kako izgleda pobrinula se „statistika“! A statistika je oblast matematike koja se bavi sakupljanjem, analizom, tumačenjem i prezentacijom podataka i tu nema „zajebancije“ (izvinite na izrazu).
Prema zvaničnim procenama Republičkog zavoda za statistiku (RZS), procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u 2025. godini iznosio je 6.549.901. Ovi podaci se objavljuju bez podataka za AP Kosovo i Metohiju. A kako RIK „javlja“ glasaće 6.450.523 građana što znači da u Srbiji, trenutno, ima samo 99.378 maloletnih građana, koji po zakonu, nemaju pravo glasa.
Ali, prema podacima, tog istog, Republičkog zavoda za statistiku (RZS) stoji da u Srbiji, ipak, živi samo oko 5,1 milion punoletnih stanovnika. Ovaj podatak je zasnovan na rezultatima poslednjeg Popisa stanovništva iz 2022. godine i zvaničnim procenama stanovništva. Što žnači da u Srbiji deca i mladi uzrasta od 0 do 17 godina čine oko 23.1% (ili približno 1,14 miliona) ukupnog stanovništva pa broj birača ne bi smeo da pređe cifru od 5,3 miliona.
E, sad, kako dolazimo do razlike između broja stanovnika sa pravom glasa i biračkog spiska? Jer je u Jedinstvenom biračkom spisku upisano znatno više ljudi (oko 6,5 miliona).
RZS i nadležna ministarstva objašnjavaju ovu razliku na sledeći način:
– Popis stanovništva obuhvata takozvano faktičko (de facto) stanovništvo – ljude koji zaista žive i prisutni su u zemlji.
– Birački spisak predstavlja pravnu (de jure) evidenciju i obuhvata sve punoletne građane koji imaju državljanstvo i prijavljeno prebivalište u Srbiji, bez obzira na to što veliki broj njih (između 1 i 1,4 miliona) zapravo decenijama živi i radi u inostranstvu. A ovde spadaju i oni kojima je, iz ko zna kojih razloga, dato državljanstvo pa sad imaju pravo i da glasaju.
Tako ispada da će o sudbini, i budućnosti, onih, oko, 5,3 miliona građana koji, sa pravom glasa, žive u Srbiji i kojima su ovi izbori od presudnog značaja, odlučivati još oko milion i nešto „neindentifikovanih“ birača koji su taj status dobili na ko zna kakav način. I u ko zna kave svrhe.
A da je to tako pokazuje i činjenica da vlast Aleksandra Vučića čini sve kako bi ovo pravo uskratila onima, njih oko 110.000, koji su se za glasanje prijavili širom sveta a širokogrudo pružila mogućnost glasanja onima koji su „busaju u grudi arlaučući da su ‘veliki’ Srbi“ a žive na prostoru susedne države, Bosne i Hercegovine. Jer oni bi, kao i do sada, trebali da odigraju ključnu ulogu na ovim izborima. I sačuvaju Aleksandra Vučića.
Izlaznost
Kako je broj birača upisan u birački spisak upitan tako je i upitan procenat izlaznosti. Ili, koliko će stvarno građana glasati? Ako analiziramo izlaznost od dolaska naprednjaka na vlast može se videti da je najveći broj građana izašlih na izbore bio 6. maja 2012. godine, kada je od upisanih 6.770.013 birača glasalo 3.912.904 građana, ili 57,76%.
Na vanrednim izborima, održanim, 16. mart 2014. godine, broj upisanih birača bio je 6.765.998 a na glasanje je izašlo 3.592.375 građana, što je bilo 53,09% ili 3,86% manje nego što ih je izašlo na onim prethodnim.
Na još jednim vanrednim izborima održanim 24. april 2016. godine broj upisanih birača bio 6.739.441 a glasalo je 3.778.923 građana, što je bilo 56,07%.
Zbog pandemije Redovni izbori su prvobitno bili otkazani ali su ipak održani 21. jun. 2020. godine. Broj upisanih birača bio je 6.584.376 a glasalo je 3.221.908 građana, što je 48,93%. Malu izlaznost prouzrokovao je bojkot dela opozicije.
Na vanrednim izborima, održanim 3. aprila 2022. godine, broj upisanih birača bio je 6.502.307 a glasalo je 3.810.559 građana, što je bilo 58,60%.
Na, još jednim, vanrednim izborima, održanim 17. decembar 2023. godine, broj upisanih birača iznosio je 6.500.666 a glasalo je 3.820.746 građana, što je bilo 58,77%.
Ako izuzmemo izbore održane 2014. godine, zbog pada motivacije, i 2020. godine, zbog bojkota, a iz ostalih izbora izvučemo nekakav, okvirni, prosek dolazimo do toga da na izbore izlazi oko 3.8 miliona građana ili, u procentima, oko 58%.
Međutim, s obzirom na „referendumsku“ atmosferu u društvu potpuno je očekivano da izlaznost na ovim izborima, možda, biti i veća od 4,2 miliona birača, odnosno oko 65%, po ovakvom stanju, ili čak 74% u realnim odnosima.

